Sjetite se, južnoamerička država El Salvador prva u svijetu ozakonila je najpoznatiju kripto valutu. Pokušavajući se pozicionirati kao nekakav trendsetter, Centralnoafrička Republika je lansirala vlastiti memecoin. Na simboličan način zakoračila još dublje u kripto kaljužu koja se ubrzano pretvara u globalni mainstream.
Faustin-Archange Touadéra, predsjednik siromašne afričke državice poznatije po prirodnim bogatstvima poput zlata i dijamanata, ali i intenzivnom angažmanu plaćenika ozloglašene Wagner grupe, već se sasvim dobro snalazi u kripto svemiru.
Nakon što je 2022. godine bitcoin u zemlji dobio status legalnog sredstva plaćanja, svjetlo dana ugledao je i Sango Coin, “valuta sljedeće generacije” . Imala je nadasve nejasnu ideju, a onda je osvanuo i CAR Meme, još jedan u moru besmislenih novčića, posve lišenih bilo kakve intrinzične vrijednosti i svrhe.
Donald Trump nastavio trend
Ponosno stupajući utabanim stopama velikana poput Donalda Trumpa, zbog kojih ovakvi događaji više nisu ni za rubriku “Vjerovali ili ne”, Touadéra se prilikom predstavljanja još jednog kripto projekta zahvalio svima koji su vjerovali u njegovu “viziju”. Nadahnuto lupetajući o “krucijalnoj roli blockchainaTermin blockchain jednostavno se može prevesti na hrvatski ... u edukaciji, izgradnji infrastrukture i financijskoj inkluziji”.
No meme novčići su tek (izrazito nestabilni) kripto instrumenti. Statusni simboli lišeni bilo kakve praktične primjene čija cijena ovisi isključivo o percipiranoj snazi brenda. Krivulja vrijednosti, nakon početnog entuzijazma špekulanata koji obilato koriste insajderi, u pravilu ide – nizbrdo.
Čak ni novčići s likovima bračnog para Trump ne mogu umaknuti toj sudbini. Kamoli kripto personifikacija jedne od najsiromašnijih država svijeta, s bruto-domaćim proizvodom manjim od 1000 dolara po stanovniku.
El Salvador i njegova priča
Takvi projekti, jasno je valjda svima, neće ni na koji način poboljšati iznimno nizak životni standard građana. Baš kao što ni objektivno krupan iskorak nije napravio ništa za nizak standard stanovnika El Salvadora koji su se u lipnju 2021. godine podvrgnuti zanimljivom eksperimentu.
Inicijativu je tada predstavio ambiciozni predsjednik Nayib Bukele. Proguravši u parlamentu zakon kojim se bitcoin prometnuo u zakonito sredstvo plaćanja. El Salvador je time postao prva država na svijetu koja je ozakonila najpoznatiju kripto valutu (Centralnoafrička Republika je bila druga i – posljednja). Bukele je otišao i korak dalje, ugradivši u zakon i represivnu notu. Domaćim pravnim subjektima je uvedena obveza prihvaćanja bitcoinaBitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna ....
Drugim riječima, administrativnim je dekretom izjednačen status bitcoina i službene domaće valute (američkog dolara). Time postavljen okvir eksperimenta u kojem je bitcoin na neki način dobio preferencijalni status.
Naime, predsjednik se odrekao poreza na kapitalnu dobit na bitcoin. Promocijom službene aplikacije Chivo dodijelio je svim domaćim korisnicima skromnu sumu bitcoina u protuvrijednosti 30 dolara. Cjelokupan trošak transakcijskih naknada prebacio na teret države.
Tijekom idućih nekoliko godina šarolika je ekipa s terena, od novinara do kojekakvih avanturista i kripto entuzijasta, svjedočila manjkavoj provedbi zakona. Bitcoin je, ako zanemarimo uobičajene probleme koji se javljaju preklapanjem konvencionalnog i alternativnog sustava plaćanja, funkcionirao kod zvučnih brendova poput Starbucksa ili Walmarta. S druge strane u malim obiteljskim trgovinama i na štandovima nikad nije zaživio. Dakako, ogromna većina onih koji su svojim klijentima omogućili plaćanje bitcoinom ostvarene je prihode u kripto valuti promptno konvertirala u dolare.
Sredstvo špekulacije, ne plaćanja
Problem je, dakako, u inherentnoj nestabilnosti bitcoina koji teško može funkcionirati kao platežno sredstvo. Problem je što ga većina korisnika ponajprije doživljava kao sredstvo špekulacije i put do (relativno) brze zarade. Potonja se teza najprije potvrdila u slučaju doznaka iz inozemstva koje u ovom slučaju, prema nekim procjenama, predstavljaju čak oko petine BDP-a.
Službena statistika centralne banke pokazuje kako udio bitcoina u ukupnim doznakama iz inozemstva nikad nije prešao pet posto. Krajem prošle godine se spustio ispod jedan posto. Istodobno se smanjivao i broj stanovnika koji su redovito koristili. Ili barem povremeno eksperimentirali s bitcoinom: s 26 posto u 2021. godini, njihov je udio tijekom prošle godine skliznuo na osam posto. Od toga je čak polovica u godinu dana realizirala do najviše tri transakcije.
Eksperiment se očito pretvorio u potpuni fijasko. Formalno je okončan novim aranžmanom El Salvadora i Međunarodnog monetarnog fonda, teškim 1,4 milijarde dolara. MMF je uvjetovao drastično manjim angažmanom državne administracije na kripto tržištu.
Konkretno, bitcoin ostaje legalno sredstvo plaćanja. Njegovo prihvaćanje više nije obvezno, bilo da je riječ o privatnom ili javnom sektoru (ni porez više neće biti moguće platiti bitcoinom). Država se treba povući iz upravljanja (i obilatog subvencioniranja) Chivo aplikacije. Time je MMF zapravo učinio svima i okončao neuspješan eksperiment. Iz ovoga jasno proizlazi da bitcoin doista može biti svašta, ali novac definitivno – nije. Šest milijuna stanovnika El Salvadora (i brojna emigracija) to nedvojbeno potvrđuje, piše Poslovni.
