Bitcoin

    227
    Bitcoin - ilustracija
    Bitcoin - ilustracija

    Bitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna mreža, a ujedno i virtualna kriptovaluta koju ta platna mreža koristi. Bitcoin platna mreža funkcionira pomoću kompleksnog algoritma (blockchain tehnologija) kojeg je izumio čovjek ili skupina ljudi pod pseudonimom Satoshi Nakamoto.

     
    Transakcije u mreži Bitcoin (s velikim B) se bilježe u javnoj knjizi (popisu transakcija) koristeći vlastitu valutu, koja se također zove bitcoin (ali s malim slovom “b”). Plaćanja se provode na principu peer-to-peer mreže, bez središnje institucije ili jednog administratora. Novi bitcoini dodjeljuju se kao nagrada za obradu transakcija korisnicima koji nude svoju računalnu snagu za provjeru i spremanje uplata u javnoj knjizi. Ovi pojedinci ili tvrtke uključuju se u aktivnosti održavanja Bitcoin mreže (tzv. “rudarenje”, eng “mining”) u zamjenu za transakcijske pristojbe i novonastale bitcoine. Osim rudarenjem, bitcoini se mogu kupiti novcem (u kunama, eurima, dolarima ili bilo kojoj drugoj valuti) ili se dobivaju u zamjenu za proizvode i usluge.
     
    Korisnici mogu slati i primati bitcoine elektroničkim putem za neznatnu naknadu pomoću računalnih programa (tzv. “novčanika”, eng “wallet”), koji se mogu nalaziti na osobnom računalu, mobilnom uređaju ili na internetu kao web aplikacija. Bitcoin kao način plaćanja za proizvode i usluge je u porastu. Trgovci prihvaćaju digitalnu valutu jer su naknade 2-3% niže nego kod kartičnih procesora. Europska bankarska agencija je upozorila da Bitcoin platnoj mreži nedostaje zaštite potrošača. Za razliku od kreditnih kartica, naknade za transakciju plaća kupac, a ne trgovac. Bitcoin transakcije su nepovratne – jednom izvršenu transakciju nije moguće poništiti. Komercijalna upotreba Bitcoin sustava je trenutno relativno mala u odnosu na njegovu uporabu od strane špekulanata koji zarađuju na cjenovnoj nestabilnosti (volatilnosti) bitcoina. Bitcoin se zbog svoje anonimnosti, kao i gotovina, može koristiti za ilegalne aktivnosti.
     
    U listopadu 2013. američki FBI zatvorio je “Silk Road” – online crno tržište i pritom su zaplijenili 144.000 bitcoina u vrijednosti 28,5 milijuna američkih dolara (prema tadašnjem tečaju). Odnos državnih institucija prema Bitcoinu varira od zemlje do zemlje, a u SADu i od savezne države do savezne države. U Njemačkoj bitcoin ima status privatnog novca, u Danskoj i Ujedinjenom kraljevstvu se na trgovanje bitcoinom ne plaća porez, a u većini zemalja EU se bitcoin slobodno koristi. No, neke vlade su pak neprijateljski nastrojene prema bitcoinu – Rusija je zabranila korištenje bitcoina, a u Kini kupnja bitcoina podliježe ograničenjima (npr. kineske banke ne smiju poslovati s bitcoin tvrtkama).
     
    Bitcoin za sada funkcionira na margini financijskog sustava. Ne izdaje ga središnja banka. Nije pod ingerencijom montarnih vlasti i funkcionira bez ikakvih institucionalnih posrednika (banaka). Bitcoin je kritiziran zbog njegove zlouporabe u ilegalnim aktivnostima, visoke potrošnje električne energije, nestabilnosti cijene, te mogućnosti da se radi o špekulativnom balonu. Mining (“majning”), odnosno emisija novih bitcoina je decentralizirana, ne ovisi o nijednom regulatornom organu, a opseg emisije je poznat unaprijed. Standardni dio novih bitcoina dodaje se iznosu komisiona od transakcija uključenih u sljedeći blok. Ukupni iznos kao nagradu prima onaj tko je sljedeći blok dodao u transakcijsku bazu podataka.
     
    U prvim verzijama programa-klijenta je bio gumb “generirati nove bitcoine”. Od 2013. majning bez specijaliziranih procesora (na video karticama ili središnjoj procesorskoj jedinici) je postao uglavnom neisplativ: trošak potrošene električne energije je premašio prosječni rezultat. 2017. pojavila se usluga majninga u oblaku koristeći iznajmljenu snagu. Održavanje opreme, konfiguraciju i povezivanje s internetom preuzima tvrtka koja pruža ovu uslugu. U većini slučajeva stanar (korisnik usluge) može izabrati kriptovalutu za majning i “rudarski bazen” kojem će se pridružiti. Nakon formiranja svakih 210.000 blokova (otprilike jednom u 4 godine), je programirana za prepolavljanje veličina nagrade s novim bitcoinima, odnosno ta je vrijednost opadajuća geometrijska progresija (veličina nagrade je 50 → 25 → 12,5 →…). Ukupna emisija bitcoina je ograničena jer je to zbroj članova opadajuće geometrijske progresije i neće premašiti 21 milijun. U svibnju 2014. u optjecaju je bilo 12,7 milijuna bitcoina, u srpnju 2021. je bilo u opticaju 18,77 milijuna bitcoina.