U svakom trenutku, ogromne količine sadržaja nastaju i konzumiraju se putem interneta. Svake minute korisnici prenose više od 16.000 videa na TikTok, a Instagram i Facebook reproduciraju gotovo 139 milijuna videa. Istovremeno, YouTube bilježi preko 3 milijuna pregleda u minuti. Ovi podaci iz 2024. godine dolaze s platforme Domo, koja redovito prati digitalne aktivnosti u svom izvješću Podaci nikad ne spavaju.
Preopterećenost informacijama umara mozak
S porastom korisnika interneta, raste i količina sadržaja kojemu smo izloženi. Ovo otvara pitanje: konzumiramo li previše sadržaja? Prema psihologinji Gloriji Mark, odgovor je da – i to nas mentalno iscrpljuje. Naš mozak jednostavno ne može podnijeti toliku količinu informacija bez posljedica.
Prema Mark, kada smo preopterećeni informacijama, naši kognitivni resursi se troše, a um postaje umoran. Postoji dio mozga nazvan izvršna funkcija, koji nas usmjerava, filtrira smetnje i pomaže nam u donošenju odluka. Kad um oslabi, izvršna funkcija više ne obavlja svoju zadaću.
Bitno je obratiti pažnju ne samo na količinu, već i na vrstu sadržaja koji konzumiramo. Sadržaj može biti kratkotrajan ili dugotrajan, te dubok ili površan. Većina onoga što gledamo na društvenim mrežama je kratki, plitki sadržaj, koji izaziva osnovne emocije poput smijeha, iznenađenja ili ljutnje.
Plitki sadržaj skraćuje pažnju i otežava duboko razmišljanje
Takav sadržaj je osmišljen da privuče pažnju, ali ne ostavlja prostor za dublje promišljanje. S druge strane, čitanje knjige ili dužeg članka omogućuje promišljanje i dublju obradu informacija. Problem nije u povremenom skrolanju, već u tome što često ne znamo stati.
Prekomjerno konzumiranje plitkog sadržaja smanjuje raspon pažnje. Mark istražuje pažnju još od 2004. godine. Otkrila je da je prosječna pažnja pri gledanju u zaslon 2016. pala na 47 sekundi, što odgovara duljini većine videa na društvenim mrežama.
Kada se naviknemo na takav sadržaj, teško se vraćamo dubokom konzumiranju informacija. Ljudi sve češće kažu da više nemaju strpljenja za knjige ili duge tekstove. Mark savjetuje da si svjesno odvojimo vrijeme za čitanje i razmišljanje. Predlaže i čitanje tiskanih izdanja kako nas telefon ne bi ometao.
U trenucima slobodnog vremena, primjerice u javnom prijevozu, pokušajte pozdraviti nekoga umjesto posegnuti za mobitelom. Ako vam je dosadno, radije prošećite ili meditirajte, umjesto da automatski uključite aplikaciju.
Put izvan besmislenog skrolanja
Marije Paule Colmenares, studentica mode iz Italije, bila je zarobljena u beskonačnom skrolanju. Počela je razmišljati o tome što je zadnje pogledala na TikToku i često se nije mogla sjetiti. To ju je potaknulo da promijeni način konzumiranja sadržaja.
Colmenares je počela ograničavati vrijeme na društvenim mrežama, pretplatila se na biltene i tražila eseje i članke na Google Scholaru. Uz to, počela je slušati podcaste i audio knjige dok obavlja kućanske poslove ili šeće. Tako se postupno vratila dubljem konzumiranju sadržaja.
Svoja iskustva dijeli na TikToku, gdje je nekoliko njezinih videa doseglo više od 500.000 pregleda. Preporučuje korisne knjige, članke i podcaste koje je otkrila tijekom tjedna. Svakog dana izdvaja vrijeme za čitanje uz šalicu čaja, što je postalo dio njezine rutine.
Colmenares kaže da je, otkad je usporila, njezin um bistriji i da se lakše povezuje s drugima i sobom. Nema više osjećaja mentalne magle. Ističe da je početak najteži, ali kada jednom krenete, navika se gradi i postaje sve lakša.
Stručnjaci poput Glorije Mark upozoravaju da digitalno preopterećenje utječe na našu sposobnost koncentracije i emocionalne stabilnosti. Korištenje medija može biti korisno, ali samo ako ga koristimo svjesno i promišljeno.
U svijetu prepunom informacija, naša pažnja je najvrijedniji resurs. Vrijeme je da ga počnemo štititi.
Izvor: CNBC; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
