Vijeće ministara Bosne i Hercegovine jučer je usvojilo nacrt proračuna institucija i međunarodnih obveza BiH za 2025. godinu. Među ključnim točkama ovog prijedloga našla se i odluka o načinu plaćanja duga iz arbitražnog postupka “Viaduct protiv BiH”.
Prema tom prijedlogu, dug slovenskoj kompaniji nastao iz ovog spora trebao bi biti podmiren iz dobiti Centralne banke BiH. Ovo je izazvalo podijeljene reakcije među ministrima iz triju naroda. Ministri iz SNSD-a i HDZ-a podržali su prijedlog, dok su bošnjački ministri, među kojima su Elmedin Konaković i Sevlid Hurtić, glasovali “protiv”. Razlozi za njihov protivni stav nisu bili toliko vezani uz tehničke aspekte zaduživanja i stabilnosti financijskog sustava koliko su političke prirode.
Naime, u političkom okruženju BiH, osobito u Sarajevu, postoji snažan strah od toga da bi podržavanje odluke o financiranju duga iz dobiti Centralne banke moglo biti doživljeno kao podrška separatističkim tendencijama u zemlji. Odnosno ove bi stranke mogle biti optužene za izdaju bošnjačkih interesa. Ovo pitanje postalo je politički osjetljivo jer bi bilo protumačeno kao financijska pomoć entitetu Republika Srpska. Stoga je glavni motiv protivljenja ovih ministara bio politički jer bi njihovo glasovanje za prijedlog moglo izazvati optužbe da podržavaju separatizam i da “financiraju dugovanja separatista”.
Nastanak afere Viaduct
Afera “Viaduct” počela je 2011. godine. Tada je slovenska kompanija Viaduct pokrenula arbitražu protiv Bosne i Hercegovine. Razlog je neispunjavanje obveza vezanih uz navodne planove za izgradnju hidroelektrane na Vrbasu. Nakon što su mu vlasti oduzele koncesiju za izgradnju hidroelektrana, Viaduct je pokrenuo međunarodni arbitražni postupak. U prosincu 2016. godine arbitražni sud donio je presudu u korist Viaducta, nalazeći da BiH nije ispoštovala uvjete ugovora i naložio joj da plati odštetu od 30 milijuna eura.
U međuvremenu je taj dug narastao na čak 56 milijuna eura i svaki dan raste. Taj iznos, iako na međunarodnoj sceni nije iznimno velik, predstavlja značajan financijski teret. Zbog toga je pitanje kako podmiriti dug postalo od presudne važnosti. Prijedlog da se dug plati iz dobiti Centralne banke BiH izazvao je ozbiljne političke i ekonomske rasprave. Kada su ministri iz bošnjačkih stranaka, koji se protive prijedlogu, glasovali “protiv”, njihovi su razlozi bili politički. Naime, s obzirom na trenutačnu političku situaciju u BiH i podjelu vlasti, u Sarajevu postoji strah da bi njihovo glasovanje za plaćanje duga moglo biti protumačeno kao podrška entitetu Republika Srpska, na čijem je čelu Milorad Dodik, koji je poznat po svojim separatističkim stavovima.
U trenutačnim političkim okolnostima podržavanje odluke o financiranju duga iz dobiti Centralne banke moglo bi izazvati ozbiljne političke reperkusije i optužbe za izdaju jer bi ih se moglo nazvati “financijskim partnerima separatista” i “izdajnicima” koji financiraju entitet koji teži odcjepljenju od BiH. Za političke stranke u Sarajevu, koje se protive Dodiku i njegovim idejama, ovo pitanje puno je više od tehničkog iznosa duga.
Plaćanje iz dobiti Centralne banke moglo bi imati dugoročne posljedice
Osjećaju se pod velikim pritiskom jer bi njihovo glasovanje za ovu odluku moglo biti iskorišteno u političkoj borbi. Kritičari bi ih optužili za slabljenje države BiH i za podršku entitetu koji ne priznaje autoritet središnjih vlasti. Strah od takvih optužbi bio je ključan razlog za njihovo protivljenje prijedlogu. Iako je prijedlog o plaćanju duga iz dobiti Centralne banke u sebi nosio ekonomske rizike, kao što su smanjenje deviznih rezervi i potencijalno narušavanje financijske stabilnosti, politička dimenzija bila je ključna u ovom procesu.
Plaćanje iz dobiti Centralne banke moglo bi imati dugoročne negativne učinke na stabilnost financijskog sustava BiH, ali je također predstavljalo i potencijalno rješenje za podmirenje duga prema Viaductu bez dodatnog zaduživanja BiH na međunarodnim tržištima kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr.... Međutim, politička klima u BiH, koja je duboko podijeljena, čini svaki korak vrlo osjetljivim.
Zaplijena imovine
To pokazuje koliko su političke podjele u BiH snažne. Pored toga, koliko lako može doći do eskalacije sukoba, čak i oko ekonomskih pitanja. Afera “Viaduct” i njezine posljedice otkrivaju duboku političku i ekonomsku podjelu u Bosni i Hercegovini. Premda se na prvi pogled može činiti da je riječ o tehničkom pitanju, zapravo je to još jedan primjer kako političke podjele. Osobito one između entiteta, mogu oblikovati i odlučivanje na visokoj političkoj razini. Za mnoge političare u Sarajevu glasovanje za plaćanje duga iz dobiti Centralne banke bilo bi shvaćeno kao podrška separatizmu, što ih stavlja u vrlo osjetljiv politički položaj.
Ova situacija jasno pokazuje da je politička klima u BiH često oblikovana strahovima i optužbama, što dodatno komplicira već teško upravljanje zemljom, koja je suočena s brojnim izazovima na svim frontama. Iako je RS bio odgovoran za postupke koji su doveli do spora, BiH je kao međunarodni subjekt bila tužena strana. Nakon neuspjelih pokušaja poništavanja arbitražne presude, Viaduct je pokrenuo postupke za naplatu duga, uključujući zapljenu imovine BiH u zemlji i inozemstvu.
Među ciljevima su i zgrade Centralne banke BiH u Banjoj Luci, Brčkom i Mostaru. Ako pak dug ne bude isplaćen, BiH se suočava s ozbiljnim posljedicama, uključujući mogućnost blokade zračnog prometa. Europska agencija za kontrolu civilnog zračnog prometa EUROCONTROL već je obustavila isplate BHANSA-i. Ovo može dovesti do gubitka kontrole nad zračnim prostorom BiH. Za rješavanje ovog problema potrebno je koordinirano djelovanje svih razina vlasti u BiH kako bi se izbjegle daljnje štete. Pored toga je bitno očuvati kakvu-takvu reputaciju zemlje, piše Večernji List.
