Analiza: koliko možemo očekivati smanjenje kamata od ECB-a u 2025. godini

Europska centralna banka (ECB) ponovno je u središtu pozornosti zbog labavljenja monetarne politike. Tržišta i ekonomisti nagađaju koliko bi ECB mogao ići daleko u smanjenju kamatnih stopa u 2025. Nakon što je u 2024. godine smanjila svoju ključnu stopu na depozitne olakšice na tri posto. Što je smanjenje za cijeli postotni bod, gospodarski i inflacijski trendovi ukazuju na mogućnost daljnjih smanjenja.

Inflacija slabi, ali i gospodarstvo usporava

Godišnja inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u eurozoni smanjila se s 2,8 posto u siječnju 2024. godine na 2,2 posto u studenom. S druge strane gospodarski je rast usporio na godišnju stopu od 0,4 posto u trećem tromjesečju, što je blizu stagnacije.

No, u svojoj prosinačkoj izjavi o monetarnoj politici, ECB je primjetno povukao svoju obvezu zadržavanja stopa „dovoljno restriktivnima koliko god je potrebno“, signalizirajući jasan pomak prema blažem pristupu.

“Ova pristranost više ne odražava razvoj makroekonomskog okruženja, našu inflacijsku perspektivu ili ravnotežu rizika povezanu s njom,” rekla je Lagarde.

Najnovije makroekonomske projekcije pokazuju blage korekcije inflacijskih predviđanja prema dolje, navodi Euronews. Pri tome se očekuje da će ukupna inflacija dosegnuti 2,1 posto. Temeljna inflacija 2,3 posto prije nego se obje usklade na 1,9 posto do 2026. godine. Prognoze rasta također su revidirane prema dolje, s projekcijom za 2025. od 1,1 naspram ranijih 1,3 posto. Za 2026. od 1,4 naspram ranije projiciranih 1,5 posto.

Tržišta novca već imaju svoje kalkulacije

Tržišta novca već kalkuliraju da će ECB smanjiti kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... za cijeli postotni bod u 2025. Time bi stopa depozita dosegla dva posto – najnižu razinu od siječnja 2023. godine.

“ECB i dalje preferira postupan pristup labavljenju monetarne politike. Očekujemo smanjenje stopa za 25 baznih bodova na svakoj nadolazećoj sjednici o monetarnoj politici. Dok se stopa depozita ne stabilizira na dva posto u lipnju 2025.”, nedavno je izjavio Guillaume Derrien, ekonomist u BNP Paribas.

Argument da ECB vidi neutralnu stopu od dva posto kao završnu točku svog ciklusa smanjenja leži u stvarnosti da monetarna politika sama ne može uvijek nositi teret rješavanja ekonomskih izazova eurozone. Fiskalna politika također mora odigrati svoju ulogu.

Katharine Neiss, glavna europska ekonomistica u PGIM Fixed Income, primijetila je da je prosinačka sjednica ECB-a signalizirala da bi banka mogla biti bliže kraju nego sredini svog ciklusa labavljenja.

“Zadržavamo svoju prognozu za dodatnih 100 baznih bodova smanjenja kamatnih stopa u 2025. Ovo bi spustilo stopu depozita na dva posto”, rekla je Neiss.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde naglasila je da odluke o monetarnoj politici ostaju fleksibilne i nisu unaprijed zadane. Također je istaknula da se značajni ekonomski izazovi regije ne mogu riješiti samo monetarnom politikom. Naglašavajući da ECB „ne može biti majstor za sve“ u europskom gospodarstvu.

Carine i rizici: Može li ECB sniziti stope ispod dva posto?

Obećanje novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će uvesti carinu od 60 posto na kineski uvoz i univerzalnu carinu od deset posto na sve ostale zemlje predstavlja značajnu prijetnju eurozoni. Europske industrije koje se oslanjaju na izvoz, poput proizvodnje strojeva i farmaceutike, suočavaju se s velikim rizicima zbog smanjenog globalnog obujma trgovine.

Ruben Segura Cayuela, ekonomist Bank of America, promjene u ECB-ovim politikama ocjenjuje kao signal da bi mogla uslijediti značajnija smanjenja.

“Očekujemo uzastopna smanjenja ECB-a do stope depozita od 1,5 posto do rujna. Ta prognoza pretpostavlja pogoršanje podataka i eskalaciju rizika povezanih s globalnim trgovinskim napetostima. Rizici bržeg ciklusa smanjenja važni su s obzirom na obnovljenu neizvjesnost u vezi s trgovinskom politikom i učincima carina”, naveo je Cayuela.

Sven Jari Stehn, ekonomist Goldman Sachsa, također je naglasio potencijal za brži tempo smanjenja, prenosi Euronews, ovisno o gospodarskim izgledima.

“S obzirom na našu prognozu za skroman rast i postupan pad temeljne inflacije prema dva posto, predviđamo smanjenje od 25 baznih bodova u siječnju. Uz mogućnost smanjenja od 50 baznih bodova u ožujku”, rekao je Stehn.

Goldman Sachs predviđa uzastopna smanjenja koja bi stopu depozita spustila na 1,75 posto do sredine 2025. Iako Stehn napominje rizik od “bržih i dubljih smanjenja” ako se uvjeti pogoršaju.

Bill Diviney, voditelj makro istraživanja u ABN Amro, predviđa da bi carine mogle predstavljati dezinflacijski šok za eurozonu. Dodatno povlačeći inflaciju ispod cilja ECB-a od dva posto.

Očekujemo da će ECB smanjivati stope za 25 baznih bodova na svakoj sjednici Upravnog vijeća sljedeće godine. Osim pauze u travnju. Na kraju, predviđamo da će ECB smanjiti stopu depozita na jedan posto, rekao je Diviney.