Pandemija COVID-19 izazvala je brojne trajne posljedice kao što su ekonomska kontrakcija, porast nezaposlenosti, transformacija u različitim sektorima, prekid trgovinskih tokova, porast u nivoima javnog duga i promjenama u ponašanju potrošača, piše agencija Anadolija.
Krajem 2019. godine u kineskom Wuhanu registriran je prvi slučaj korona virusa. Nakon toga se brzo proširio svijetom. Većina država poduzela je različite mjere kako bi zaštitila svoje građane. Mnoge su u početku zatvorile vanjske granice, implementiran je širok spektar restriktivnih mjera koje su dovele do značajnih promjena u svakodnevnom životu građana.
Kontrakcija globalne ekonomije
Međutim, tada je postalo jasno da ove mjere nisu dovoljne da spriječe širenje pandemije u unutrašnjosti. Pred pandemijom, posebno početkom 2020. godine, privredna aktivnost je u velikoj mjeri obustavljena, osim u nekim sektorima koji su kritični u borbi protiv krize, kao što su zdravstvo, hrana, poljoprivreda i transport.
Proizvodnja i životni tok zaustavljeni su zbog politike usmjerene na zdravlje, zatvaranja ljudi u njihove domove i raznih drugih poduzetih strogih mjera. Ova situacija je imala veoma negativan utjecaj na globalnu ekonomiju i trgovinu, prenosi Aljazeera.
Iako je došlo do kontrakcije u globalnoj ekonomiji, kojoj će biti potrebne godine da se oporavi zbog pandemije, došlo je do značajnog smanjenja BDP-a i obima trgovine država. Dok je svjetska ekonomija porasla za 2,6 posto u 2019. godini, u periodu prije COVID-19, ova stopa se smanjila za 3,1 posto u 2020.
Ovaj nivo kontrakcije nije zabilježen od Velike ekonomske krize 1929. godine, koja je opisana kao najveća ekonomska kriza u svijetu. U proces ekonomskog oporavka moglo se ući tek 2021. godine, kada su utjecaj pandemije i mjere donekle ublažene.
Cijena posljedica Covid 19 koja se plaćala bila je visoka
Dok je međunarodni trgovinski sustav bio poremećen, došlo je i do velikih poremećaja u lancima distribucije. Zatvaranje granica, davanje prioriteta domaćim potrebama i poteškoće u transportu izazvali su poremećaje u globalnim lancima nabavke. U ovom trenutku je postao očigledan značaj smanjenja vanjske ovisnosti u kritičnim sektorima, što je dovelo do promjene trgovinskih tokova.
Prema podacima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), globalna trgovina robom i proizvodima pala je za devet posto u 2020. godini. Ovaj nivo pada nikada ranije nije zabilježen.
Problemi u lancu nabavke, koje je uzrokovao COVID-19 povećali su potrošačke cijene i otežali pronalaženje nekih proizvoda. Poremećaji trgovine tijekom perioda pandemije su, također, doveli i do inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre....
Pandemija je, također, negativno utjecala na javne financije i nivo duga. Stroge mjere, zatvaranja i koraci za zadržavanje ljudi kod kuće rezultirali su ozbiljnim troškovima.
Države su morale da preoblikuju svoje ekonomske politike u ovom procesu. Tijekom ovog perioda vlade su značajno povećale potrošnju kako bi održale zdravstvene sustave, zapošljavanje i ekonomije. Fiskalne mjere poduzete za potporu gospodarstvu imale su dugoročne efekte.
Važnost poljoprivrede
Prema izvještaju Instituta za međunarodne financije (IIF), globalni dugovi su porasli za 24.000 milijardi dolara u 2020. zbog pandemije. Tako je nivo svjetskog duga premašio 355 posto BDP-a, dostigavši 281.000 milijardi dolara. Pandemija je još jednom otkrila koliko su poljoprivreda i stočarstvo važni za gospodarstvo.
Zbog mjera i zatvaranja koji su provedeni u mnogim zemljama, građani su imali tendenciju da kupuju i skladište osnovne prehrambene proizvode u izobilju. Zbog toga su na tržištima u mnogim zemljama svijeta bile prazne police.
Iako su vlade implementirale mnoge mjere i posebne dozvole kako bi spriječile poremećaje u distribuciji hrane, ponekad su ove mjere bile neadekvatne pred velikom potražnjom.
