Ante Begić funkciju načelnika Općine Posušja preuzeo je prije nešto više od tri godine. Općina na samoj granici sa susjednom Hrvatskom broji oko 21.000 stanovnika. Poznata je po izuzetno radišnim i vrijednim ljudima. Mnogi od njih su svoj rad i trud pretvorili u obiteljske kompanije. Neke od njih su danas toliko narasle da su i među najvećim kompanijama u Bosni i Hercegovini. Odlučili smo porazgovarati s gospodinom Antom Begićem, kako bismo saznali u čemu je tajna razvoja ove lokalne zajednice.
Kada Vi danas gledate na poduzetničko okruženje u općini Posušje, kako ga vidite?
Poduzetničko okruženje u općini Posušje bih ocijenio povoljnim i rastućim. Njegovu okosnicu čine trgovinske i uslužne djelatnosti, mali poduzetnici i obrti kao i industrijska proizvodnja. Indikator rasta vidljiv je u svakom od ovih segmenata. Primjerice, kada govorimo o malim poduzetnicima i obrtnicima, već godinama je daleko veći broj pokrenutih obrta u odnosu na broj odjava. U prošloj godini taj omjer je bio 75 naspram 22. Kako je već poznato široj javnosti, ovaj segmet Općina Posušje potiče u smislu oslobađanja od plaćanja naknada u procesu registracije. Od 2020. godine provodimo i druge mjere podrške poduzetništvu te smo tako do sada podržali 158 obrta/doo-a s ukupno 86.230,71 KM.
Nadalje i podaci o broju zaposlenih govore o rastu. Tako je u odnosu na 2022., kada je broj zaposlenih u najraširenijim društvima s ograničenom odgovornošću bio 3509, u 2023. bilježimo porast od 310 zaposlenih. Također, neto prihodi u samo dvije godine (2021.-2023.) su se udvostručili.
Trenutno na području Posušja djeluje 224 mikro, 81 malo poduzeće, 11 srednjih i 8 velikih koji zapošljavaju 1338 radnika i ostvaruju izvoz od 270.466.276,00 KM.
Postoje li neke stvari po kojima se općina Posušje razlikuje od ostatka Bosne i Hercegovine?
Jedna od posebnosti je geografski položaj i prirodni resursi. Nalazimo se na samoj granici s Hrvatskom i tranzitno smo područje s relativnom blizinom Jadranskog mora i Mostara kao regionalnog središta. Također, najbliži prometni pravac koji povezuje glavni grad BiH sa srednjom Dalmacijom proteže se kroz našu općinu.
U smislu turističkih potencijala na sjeveru općine se nalazi Park prirode Blidinje čiji turistički aspekt samostalno i u suradnji s partnerima kroz projekte jačamo. Iz aspekta kulturnih događanja, Posušje je jedinstveno po kutlurno-sportskoj manifestaciji Posuško lito koja je jedinstvena u cijeloj regiji po raznolikosti i broju sadržaja te se jako dobro uklapa u turističku ponudu.
Spomenuti sjever općine obiluje i vjetropotencijalom te se trenutno realiziraju projekti pretvaranja tog potencijala u električnu energiju. Tu su također i rudna bogatstva koja se već duži niz godina eksploatiraju. Također vodeći smo u Hercegovini u sektoru proizvodnje i prerade plastike i metala.
Kada je (ne)zaposlenost u pitanju kakva je trenutno situacija u Posušju? Nedostaje li radne snage, kojih profila najviše?
Prema informacijama s terena primjetan je nedostatak radne snage. Najviše je izražen u sektoru ugostiteljstva i trgovine. I to je trend koji, koliko se može primijetiti, zahvaća jedno šire područje.
Od kada ste vi načelnik Općine, što je bilo u fokusu kada je u pitanju stvaranje što bolje i kvalitetnije poduzetničke klime?
Fokus je uvijek bio na traženju načina, u okvirima nadležnosti jedinice lokalne uprave, kako poboljšati tu klimu. Tu veliku ulogu igraju i kontakti s predstavnicima gospodarstva, gdje iz prve ruke doznajete za izazove s kojima se susreću i zajednički ih pokušavate riješiti. Dobru višegodišnju praksu imamo primjerice u kreiranju smjernica za formalno obrazovanje sukladno potrebama tržišta rada.
Nadalje, osmislili smo poduzetničke zone koje su se također pokazale dobrima za podizanje poduzetničke klime. U sklopu jedne od njih, na Osrdku djeluje i Logistički centar, odnosno Tehnološki park koji omogućuje obuku na CNC strojevima ali i pruža mogućnost mladim poduzetnicima da pokrenu svoje start-upove i krenu u svijet poduzetništva.
Drago mi je vidjeti da su postojeći kapaciteti u potpunosti popunjeni te smo stoga pokrenuli projekt gradnje nove zgrade. Jedna od kočnica za neometan tranzit putnika i robe je neadekvatno uređen granični prijelaz u Osoju. I on se uvelike gradi, što će biti u prometnom smislu dodatni zamah posuškom gospodarstvu.
Što se po Vama još može unaprijediti, odnosno koji su Vam ciljevi u narednom periodu?
Sigurno raditi na jačanju i reformi javne uprave, a budući kako su otvoreni pristupni pregovori sa EU moramo osigurati kvalitetnu integraciju u europski administrativni prostor, a što će za sve korisnike značiti svakako pružanje kvalitetnijih, bržih i jeftinijih usluga.
Postojećim demografskim mjerama i osmišljavanjem novih jasno pokazati spremnost na učinkovito rješavanje problema koji proizlaze iz demografske situacije. Sa implementacijom brojnih infrastrukturnih projekta iz oblasti cesta, vodovoda, kanalizacije, javne rasvjete, obrazovanja, zelenih površina nastaviti podizati kvalitetu života u općini Posušje.
Naravno, ovo sve govorim ukoliko bih i u sljedećem mandatu bio na ovoj funkciji.
Čini li Vam se da su mladi ljudi danas zainteresirani za pokretanje vlastitih poslova?
Interesa ima, i ohrabruje što nije po nekakvoj dosadašnjoj praksi ograničen na otvaranje ugostiteljskih objekata ili trgovina. Imamo mlade ljude koji su se okušali i uspješno vode tvrtke u IT sektoru, male proizvodne pogone za proizvodnju namještaja, metalnih konstrukcija, filtera, preradi aromatičnog i ljekovitog bilja i slično. Neke od tih grana i novčano potičemo, pri pokretanju malih tvrki, odnosno obrta.
Generalno, kada je u pitanju općina Posušje, od kada ste postali načelnik što je bilo u Vašem fokusu u cilju razvoja općine?
Ne mogu reći da je to bilo samo jedno područje. Osnovna ideja je stvoriti uvjete ugodnijeg življenja i boljeg standarda što uključuje mnogo područja djelovanja. Dotakli smo se već gospodarstva i cestovne infrastrukture što je svakako bitan dio. No tu je primjerice jako bitan segment školstva, odnosno osiguravanja što kvalitetnijih uvjeta za izvođenje nastave. Stalno radimo na obnovi školske infrastrukture u svim školama na razini općine, a poseban dugotrajan, ali na sreću uspješno završen projekt bila je gradnja nove osnovne škole u Posušju o čijim benefitima ne trebam posebno govoriti.
Sada radimo projekt izgradnje prateće sportske dvorane koja će biti i u funkciji za razne sportske udruge. Kao mjesto s velikim udjelom rekreativnih sportaša dužnost nam je bila i unaprijediti sportsku infrastrukturu. Tako je najveću promjenu doživio kompleks na Mokrom Docu, a gradili smo nova kvartovska igrališta i zelene površine na nekoliko mjesta u samom Posušju.
Također nam je bilo bitno da i uvjeti rada i usluge prema stanovnicima naših javnih ustanova budu na što boljem nivou. Potpuno smo renovirali gradski vrtić, proširili njegov kapacitet, zgradu Centar za socijalni rad, Radio Posušja, u planu je i proces izmještanja Glazbene škole Posušje u adekvatnije prostore. I vodovodna mreža je počela stizati do najudaljenijih dijelova općine, kao i javna rasvjeta. Također u skladu s mogućnostima širimo i kanalizacijsku mrežu što je jedan od većih izazova naše općine, a posebno Posušja.
Smatrate li da je neki segment u Općini do sada bio zapostavljen u prethodnom razdoblju, te ga treba unaprijediti?
Smatram da trebamo nastaviti sveobuhvatan rad na svim segmentima koji su bitni za život Posušanki i Posušana.
Što planirate u narednom periodu, koji će infrastrukturni projekti biti u fokusu?
Imamo njih nekoliko koji su u različitim fazama. Već sam spomenuo novu zgradu Tehnološkog parka koja će se uskoro raditi i novu sportsku dvoranu u sklopu nove osnovne škole. U podmakloj su fazi radovi na gradskoj tržnici koja je nedostajala u Posušju. U tijeku je izrada glavnog projekta za vrlo bitan dio vodovodne mreže, izgradnju pročistača. Zbog spleta okolnosti nešto sporije od očekivanog idu radovi na gradnji autobusnog kolodvora, ali idu.
U smislu cestovne infrastrukture, uz redovno održavanje, u planu je izgradnja još jednog kružnog toka u Vukovarskoj ulici i nastavak širenja javne rasvjete, s posebnim naglaskom na rekonstrukciju u glavnoj ulici, onoj Fra Grge Martića, koja će uz bolju učinkovitost donijeti i uštede pri potrošnji el. energije. Nastavlja se također i projekt gradnje kolektora u Zagrebačkoj ulici.
Još jedan veliki projekt kojeg pokrećemo je gradnja rehabilitacijsko-edukacijskog centra za djecu i mlade s poteškoćama u razvoju.
Kada je sam proračun u pitanju, planira li se povećanje proračunskih sredstava, ukoliko da iz kojih izvora?
Kada se provode kapitalni projekti, gotovo u pravilu se rade uz potporu partnera, bilo sa županijske ili viših razina vlasti ili iz inozemstva. A samo povećanje proračunskih sredstava ovisi o prihodovnoj strani te se u skladu s tim vrši raspodjela. Naravno da bi željeli što više projekata pokriti novcem iz proračuna, no ne možemo na uštrb drugih korisnika. Stoga se uvijek radi svojevrstan balans ili planira izvedba s vanjskim izvorom financiranja.
Koje su po vama osnovne prednosti koje pruža Općina Posušje u usporedbi s drugim sredinama kada su u pitanju mlade obitelji?
U odnosu na veće sredine to je prije svega faktor manje užurbanosti, stresa te veće sigurnosti. Proteklih godina imali smo i ekspanziju stanogradnje, a u odnosu na velike gradove kvadrat stana je značajno niže cijene. Po neslužbenim informacijama gotovo sve što se u Posušju sagradi, u potpunosti se i rasproda.
Imamo nekoliko dječjih vrtića, uređene škole, raznovrsne sportske sadržaje za djecu, aktivna kulturnoumjetnička društva čije programe pohađa veliki broj djece. Sagradili smo nekoliko igrališta i parkova. Sve su to za nekoga možda manje bitne stvari, ali svakako doprinose ugodnom i ispunjenom životu.
Ono što se uglavnom stavlja na prvo mjesto, posao, kao što sam maloprije naveo, svjedoci smo da se u novije vrijeme ponuda poslova nadjačava potražnju što što je iz perspektive ostanka i opstanka dobar indikator.
Kako Ante Begić vidi općinu Posušje za četiri godine?
Općinu u budućnosti vidim kao Grad. Ovo prvi puta javno kažem i to ne bez pokrića. Posušje je sredina koja se velikom brzinom razvija. Ulaganja u društvenu i komunalnu infrastrukturu, kulturu, sport, zdravstvo i sve ostale segmente društvenog života, u velikoj su mjeri podigli razinu životnog standarda. Naravno, uz izrazito jaku gospodarsku aktivnost. Ukratko – imamo dobar trenutni smjer, ali isto tako još je puno posla pred nama! Ne zadovoljavamo se prosječnošću.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
