Banka Japana zadržala je svoju referentnu kamatnu stopu na 0,5% u četvrtak, drugi put zaredom, jer su carine američkog predsjednika Donalda Trumpa opteretile ekonomske izglede zemlje.
Taj potez bio je u skladu s očekivanjima ekonomista koje je anketirao Reuters. Dolazi u vrijeme pojačanih globalnih trgovinskih napetosti dok SAD vrši pritisak na zemlje da potpišu poslovne sporazume pod prijetnjama recipročnih carina.
Japanska glavna inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ostala je iznad ciljane vrijednosti Banke Japana od 2% 36 mjeseci zaredom. To je centralnoj banci dalo prostora za podizanje kamatnih stopa dok nastoji normalizirati svoju monetarnu politiku na temelju pozitivnog ciklusa rasta plaća i cijena. Trumpove carine, međutim, zakomplicirale su planove za podizanje kamatnih stopa.
U svojoj odluci o politici, centralna banka istaknula je da će nastaviti podizati svoju referentnu kamatnu stopu „ako se ostvare naše ekonomske i cjenovne prognoze“.
Također je naznačila da će se japanski rast vjerojatno umjeren zbog usporavanja u drugim gospodarstvima i pada domaće korporativne dobiti.
U međuvremenu, centralna banka očekuje da će inflacija u fiskalnoj godini 2025. biti između 2 i 2,5%, a u fiskalnoj godini 2026. između 1,5 i 2%. CPI će vjerojatno iznositi oko 2% u fiskalnoj godini 2027., dodaje se u izjavi o svojoj političkoj odluci.
Fiskalna godina Japana traje od travnja do ožujka. Zemlja bi trebala objaviti podatke o BDP-u za prvo fiskalno tromjesečje 16. svibnja.
Gospodarstvo poraslo, BDP usporio
Japansko gospodarstvo poraslo je za 1,2% u odnosu na prethodnu godinu u četvrtom tromjesečju 2024., dok se rast BDP-a za cijelu godinu usporio na 0,1%, što je oštar pad u odnosu na rast od 1,5% zabilježen 2023.
„Vrijeme konvergiranja temeljne inflacije prema 2% donekle je pomaknuto. Ali to ne znači da će se vrijeme daljnjih povećanja kamatnih stopa automatski odgoditi za istu marginu“, rekao je guverner Banke Japana Kazo Ueda na konferenciji nakon sastanka.
Međutim, Ueda je upozorio da će drastične promjene carinske politike utjecati na izglede monetarne politike središnje banke.
Također je napomenuo da, iako će nedavni razvoj carina opteretiti japansko gospodarstvo, može se očekivati da će se „takav pritisak na pad nakon toga povući, kako se inozemna gospodarstva nastave umjereno oporavljati“.
Najnovija odluka BOJ-a dolazi nakon što trgovinski razgovori između Washingtona i Tokija prije dva tjedna navodno nisu doveli do napretka.
Burze porasle, jen oslabio
Nikkei 225 porastao je za 0,54% do 12:30 sati po japanskom vremenu nakon odluke, dok je široki indeks Topix dodao 0,23%.
U međuvremenu, jen je oslabio za 0,29% i trgovao se po cijeni od 143,49 u odnosu na američki dolar.
Japanska valuta bila je ključno pitanje u trgovinskim pregovorima nakon što je američki predsjednik Donald Trump prošlog četvrtka rekao da će se Japan „uvijek boriti“ da jen ostane slab. Prošle godine, Japan se okrenuo od svoje ultra-labave monetarne politike prema povećanju kamatnih stopa, što je ojačalo njegovu valutu u odnosu na dolar.
Od 18. ožujka 2024. – kada se Japan odmaknuo od svoje politike negativnih kamatnih stopa – jen je porastao za gotovo 3% u odnosu na američki dolar. Istočnoazijska valuta je od Trumpovog preuzimanja dužnosti 20. siječnja dobila više od 7% u odnosu na američki dolar.
U subotu je japanski ministar financija Katsunobu Kato demantirao Yomiurijevo izvješće u kojem se navodi da mu je ministar financija Scott Bessent rekao da su “slab dolar i jak jen poželjni”. “Ministar Bessent nikada nije spomenuo ništa o tečajevima ili okviru za njihovo upravljanje”, rekao je Kato u objavi na X.
Citi Research je prošli tjedan u bilješci rekao da, iako su trgovinski pregovori sa SAD-om vidjeli “relativno gladak napredak”, izvoz u SAD bit će pod pritiskom s obzirom na recipročnu carinu od 10% i automobilsku carinu od 25%.
„Također, japansko gospodarstvo moglo bi biti jače pogođeno globalnim gospodarstvom, posebno Kinom. Pretpostavljamo da će konkretni podaci početi pokazivati pad japanskog izvoza uz usporavanje američke potrošnje i zaposlenosti.“
Ako se to dogodi, Citi je tada rekao da će BOJ primijetiti golublji nagib u svojoj komunikaciji i pratiti trgovinska događanja, poput carina na Kinu.
U bilješci Nomure predviđa se da će centralna banka zadržati svoj „stav povećanja kamatnih stopa“, iako tvrtka ne vidi veliku potrebu da BOJ žuri s povećanjem kamatnih stopa s obzirom na rastuće rizike od pada za gospodarstvo zbog američkih carinskih politika.
Nomura nije predvidjela datum sljedećeg povećanja kamatnih stopa, dok Citi predviđa da će se to dogoditi u ožujku 2026.
