Barcelona, grad prepun znamenitosti poput Sagrade Familije i Parka Güell, privlači milijune turista godišnje. U 2023. zabilježeno je 15,6 milijuna posjetitelja, što stvara ozbiljne probleme lokalnom stanovništvu u pronalaženju pristupačnog smještaja. Gradonačelnik Jaume Collboni je na konferenciji istaknuo da je masovni turizam glavni uzrok stambene krize. Više od 10.000 stanova se iznajmljuje turistima, a od 2028. apartmani za odmor bit će zabranjeni. Stanarima će biti olakšano jer grad neće produživati dozvole za kratkoročni najam.
Studija iz 2020. otkrila je da turistička ponuda značajno utiče na porast stanarina u gradu. Najamnine su godišnje rasle do sedam posto. Gradonačelnik Collboni izjavio je da su prosječne stanarine skočile za 68 posto u posljednjih deset godina. Istovremeno, cijene nekretnina povećale su se za 38 posto. „Za građane s prosječnim primanjima ovo predstavlja ozbiljan problem”, naglasio je Collboni.
Konstantin Kholodilin, stručnjak iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja, proučava utjecaj turističkog najma na tržište nekretnina. “Rast broja apartmana za odmor vodi do povećanja stanarina”, objašnjava on. Cijene u prosjeku rastu za dva do tri posto, ovisno o lokaciji.
Od pojave platformi poput Airbnb-a, sektor kratkoročnog najma doživio je ogroman rast. Eurostat izvještava da je u 2023. godini preko 700 milijuna noćenja u EU-u ostvareno putem online platformi. U 2018. ta brojka iznosila je nešto više od 440 milijuna. Prema Njemačkom udruženju kuća za odmor, gotovo polovina turističkih noćenja u Njemačkoj sada je u stanovima, a ne hotelima.
Političari širom svijeta uvode mjere protiv kratkoročnog iznajmljivanja. New York već primjenjuje stroga pravila, slična onima u Barceloni. Kratkoročni najam ispod 30 dana dozvoljen je samo uz registraciju, ako vlasnik živi u stanu, i maksimalno dva gosta. “Stanovi su za Njujorčane, hoteli za turiste,” izjavio je gradski odbornik Ben Kallos. Slične mjere uvedene su u Parizu, Amsterdamu i drugim gradovima.
Na tržištu nekretnina u turističkim destinacijama postoje i drugi problemi. Mnogi ostvaruju san o posjedovanju nekretnina na popularnim lokacijama. Nedavni prosvjedi na Kanarskim otocima bili su usmjereni protiv “stambenog turizma”. Sličan problem postoji i na Balearima, gdje se svaka treća nekretnina prodaje strancima. Građani Mallorce s prosječnim primanjima sada se natječu s bogatijim sjevernim Europljanima.
Kako bi smanjile vanjski pritisak na domaće tržište, neke zemlje poput Danske, Finske, Hrvatske i Malte već godinama ograničavaju prodaju nekretnina strancima.
EU-ovi novi propisi o najmu apartmana za odmor donose poboljšanja, omogućujući bolju razmjenu podataka između online platformi i lokalnih vlasti, zaključuje Seebiz.
Ostaje neizvjesno hoće li regulacija legalnih ponuda postići željeni učinak. Prema Konstantinu Kholodilinu, studije pokazuju pad prodajnih cijena nekretnina i smanjenje broja smještaja za odmor na platformama. Međutim, situacija s dugoročnim zakupom je drugačija. “Postoje neki dokazi o utjecaju, ali premalo studija da bi zaključci bili pouzdani,” ističe Kholodilin, skeptičan prema učinkovitosti regulacije kratkoročnog najma.
Udruženje iznajmljivača Apartur u Barceloni snažno se protivi odluci gradske uprave o ukidanju svih stanova za odmor. Predsjednik udruženja, Enrique Alcántara, upozorava da će to dovesti do rasta ilegalne ponude. Zabrana bi mogla ugroziti obiteljski turizam, budući da se apartmani najčešće iznajmljuju obiteljima s djecom. Turistički stanovi čine samo 0,77 posto ukupnog stambenog fonda grada, što sugerira da zabrana nije rješenje. Alcántara smatra da je ovo samo “pokrivanje neuspjeha stambene politike”.
