Bosna i Hercegovina ni 30 godina nakon privatizacije nije uspostavila jedinstveni registar javnih preduzeća koja su u većinskom državnom vlasništvu. Ovo je jedan od preduvjeta za provođenje reforme javnih institucija, bez koje će teško biti napraviti napredak na putu ka EU.
U posljednjem izvještaju o napretku za 2023. Europske komisije upozorava se da ova situacija dovodi do manjka transparentnosti. Osim toga, kako se naglašava, nijedan od dva entiteta nema centraliziranu bazu podataka vlasničkog portfolija. Javnosti teško da stekne uvid u upravljanje ovim vrijednim resursima. U Komisiji ipak naglašavaju da je Republika Srpska na putu da ovu situaciju donekle popravi.
“Čini se da bi barem u Republici Srpskoj to moglo da se promijeni u narednim godinama. Tamošnje vlasti razvijaju platformu za centralizirano prikupljanje podataka za poduzeća u većinski državnom vlasništvu. Bez takvih baza nemoguće je steći puni uvid, a eksterna istraživanja koja su provedena pokazuju značajan ekonomski uticaj koji ova preduzeća imaju”. Ovi navodi naglašavaju da bi precizne i detaljne baze podataka mogle konačno dati uvid u distribuciju i financijske aktivnosti ovih poduzeća.
Neophodno povećati transparentnost javnih poduzeća
Nadzor i upravljanje javnim preduzećima, prema mišljenju Evropske komisije, moraju da budu ojačani. Osim toga, Europska komisija insistira i da se druga poduzeća koja su u privatnom vlasništvu stave u ravnopravan položaj s onima u većinskom državnom vlasništvu. Također, žele da se smanje značajne zaostale obaveze.
“Republika Srpska još uvijek nema jedinstven registar javnih poduzeća koji sadrži sve potrebne podatke. Jedinice za nadzor i upravljanje rizicima su uspostavljene i inkorporirane u Generalnom tajništvu entitetske Vlade Republike Srpske i entitetskom Ministarstvu financija. Entitet Federacije ima jedinstven registar javnih poduzeća i dodao je sveobuhvatne nefinancijske informacije. Međutim, u Federaciji nisu uspostavljene jedinice za nadzor i upravljanje”, navodi Europska komisija.
Posljednja opsežna studija o stanju u javnim poduzećima sačinjena je od strane ureda Međunarodnog monetarnog fonda 2019. godine. Tada je na čelu bio rezidentni predstavnik MMF-a Francisco Parodi.
Prema ovoj studiji, koja je analizirala financijske podatke 550 poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, u njima je zaposleno čak 58.000 ljudi, a čine 8,4 odsto ukupne zaposlenosti u BiH. Ova preduzeća se bave šumskom djelatnošću, proizvodnjom energije, namjenskom industrijom, transportom i rudarenjem.
Studija MMF-a, koja nikad nije demantirana, tvrdi da je ukupni dug u BiH više od 60 posto bruto domaćeg proizvoda. Iako lokalne vlasti tvrde da je službeni dug ispod 40 posto. MMF je pokazao da postoje netransparentni podaci. Dio je čak i skriven od javnosti, koji ne pružaju punu sliku o stanju javnog sektora u BiH, prenose Nezavisne.
