Bosna i Hercegovina je upisala četiri tradicionalna proizvoda u Registar oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla. Ovaj registar vodi Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
Hercegovački ćupter, Semberski kupus i Fojnički krompir sada su prepoznati s oznakom geografskog porijekla, dok je Repovački sir dobio oznaku podrijetla. Odluke o registraciji ovih proizvoda objavljene su u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine,” broj 58/24, piše womeninadria.
Registriran s oznakom geografskog podrijetla
Hercegovački ćupter je tradicionalna hercegovačka slastica koja se klasificira kao trajni prehrambeni proizvod i podsjeća na gumene bombone. Ovaj prirodni proizvod ne sadrži aditive, kemikalije niti rafinirani šećer. Pravi se kuhanjem crnog, bijelog vina ili njihovom kombinacijom (Rose) iz autohtonih hercegovačkih sorti grožđa, uz dodatak brašna ili griza, ili kombinacijom oba. Nakon kuhanja, ćupter se suši na suncu, iako se danas koriste i druge metode sušenja. Proizvodnja može uključivati dodavanje začina ili orašastih plodova prema željama proizvođača.
Semberski kupus je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae) koja se prepoznaje po velikom pupoljku nastalom savijanjem listova. Ovaj kupus spada u sortu “bijeli kupus” i uključuje hibridne varijante sa sličnim osobinama ako se uzgajaju prema specifičnim uvjetima. Neki od tih hibrida su Bravo F1, Gintamo F1, Green Globe F1, Capture F1 i Marloo F1. Semberski kupus može se prodavati kao svjež ili prirodno fermentiran (kiseo), a sve sorte moraju zadovoljiti karakteristike navedene u specifikaciji proizvoda.
Fojnički krompir je gomolj krompira (lat. Solanum tuberosum L) namijenjen prehrani ljudi, koji se uzgaja na poljoprivrednim parcelama unutar granica općine Fojnica. Botanički, predstavlja zadebljani vrh podzemnog stabla (stolona) s minimalnim udjelom suhe tvari od 19%. Gomolji koji se nude na tržištu moraju imati promjer od najmanje 35 mm.
Registrirano s oznakom podrijetla
Rapovački sir je bijeli salamljeni punomasni sir koji se pravi od punomasnog ovčjeg mlijeka ili mješavine ovčjeg i kravljeg mlijeka, pri čemu udio kravljeg mlijeka ne smije prelaziti 20%. Ovaj sir se prodaje nakon dva mjeseca zrenja. Za izradu sira koriste se životinjsko sirilo za zgrušavanje mlijeka i kuhinjska sol, dok se mlijeko ne smije standardizirati na masnoću niti termički obraditi.
Iz Agencije napominju da, s uključivanjem ovih četiri proizvoda, trenutno postoji ukupno 12 prehrambenih artikala u BiH koji su registrirani s oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog porijekla ili oznakom zajamčenog tradicionalnog specijaliteta.
Proizvodi s ovim oznakama na tržištu spadaju u višu cjenovnu kategoriju, a njihove oznake dodaju vrijednost i omogućuju prepoznatljivost regije iz koje potječu.
Registrirane oznake štite proizvode od bilo kakve izravne ili neizravne komercijalne uporabe za prehrambene proizvode koji nisu uključeni u registraciju, dodaju iz Agencije.
