Neizvjesnost oko trgovinskih carina je složena, ali razdoblje neizvjesnosti također pruža Europi priliku da se potvrdi kao gospodarska i geopolitička supersila, rekao je guverner Banke Latvije za CNBC.
“Uz svu ovu neizvjesnost i ranjivost, ovo je i vrijeme mogućnosti za Europu”, rekao je Mārtiņš Kazāks, koji je također član upravnog vijeća Europske centralne banke.
“Vrijeme je da Europa shvati sve aspekte ekonomske supersile i postane stvarno punopravna politička i geopolitička supersila, a to zahtijeva donošenje svih odluka koje u prošlosti nisu bile u potpunosti provedene”, nakon globalne financijske krize, rekao je. Šef centralne banke naveo je uniju tržišta kapitala, fiskalnu uniju i jedinstveno tržište usluga kao primjere daljnje integracije koja je potrebna.
“Ovo zahtijeva političku volju, političku hrabrost da se donesu te odluke i ojača europsko gospodarstvo i potvrdi svoje mjesto u globalnom svijetu”, rekao je Kazāks Carolin Roth iz CNBC-a na marginama proljetnih sastanaka MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu ovog tjedna.
Na pitanje što carine znače za ECB, koja je na svom sastanku u travnju implementirala smanjenje kamatne stope od 25 baznih bodova, Kazāks je rekao da će se odluke donositi “od sastanka do sastanka zbog ove vrlo slabe predvidljivosti”.
“Neizvjesnost je vrlo teška”, istaknuo je. Dodao je da je situacija zasigurno vrlo ranjiva za globalno gospodarstvo.
“Političke izjave, političke odluke i političko okruženje, a posebno carinski rat, ono je što stvara ovu iznimno povećanu neizvjesnost.”
Potrebno pomno pratiti financijska tržišta
Kazāks je rekao da financijska tržišta treba vrlo pažljivo pratiti zbog bilo kakvih dramatičnih promjena u raspoloženju.
“Zasad se čini da je relativno uredno… ali ako se pogledaju prelijevanja u Europu, financijska tržišta rade više-manje dobro.”, rekao je.
“Međutim, u pogledu makro scenarija, ova neizvjesnost je izuzetno povišena u smislu da su, s obzirom na moguće ishode, višestruki scenariji i njihove vjerojatnosti vrlo slični s osnovnim [carisnkim] scenarijem”, rekao je.
Iako su početne obveze koje je početkom travnja najavio predsjednik SAD-a Donald Trump, kao i protumjere EU za odmazdu, pauzirane na 90 dana do srpnja, postoji zabrinutost oko šireg utjecaja na regionalni i globalni gospodarski rast nakon što to razdoblje završi.
MMF je ranije ovog tjedna prognozirao da će američki bruto domaći proizvod porasti za 1,8% u 2025., što je pad od 0,9 postotnih bodova u odnosu na prognozu iz siječnja. Fond je također smanjio svoju prognozu globalnog rasta na 2,8% ove godine, što je pad od 0,5 postotnih bodova u odnosu na prethodnu procjenu.
Fond je predvidio blagi pad u eurozoni, predviđajući da će BDP eurozone dosegnuti 0,8% u 2025., prije nego što se skromno poveća na 1,2% u 2026.
Kazāks je rekao da su prognoze MMF-a bile optimistične i da rizik od globalne recesije “nije trivijalan”.
