Debora Revoltella glavna je ekonomistica Europske investicijske banke, kojoj se pridružila 2011. Dugo godina je poznata kao glavna ekonomistica UniCredit banke za srednju i istočnu Europu. U EIB-u je pokrenula i vodi proces izrade Izvješća o ulaganjima, koje je svake godine možda najbolje štivo za razumijevanje dinamike ulaganja u Europi jer se temelji na anketi čak 12 tisuća europskih poduzeća i njihovih ulaganja.
Debora Revoltella je govorila za Poslovni Dnevnik u Luxembourgu, na godišnjoj konferenciji EIB Forum. Prije nego što je odgovarala na pitanja pitanja novinara gospođa Debora Revoltella inzistira na zanimljivom komentaru. Tema je na samoj konferenciji je bila zašto djeca u školama od malih nogu ne bi prolazila i financijsko obrazovanje.
“Iskreno, zašto ne? Zašto školarci ne bi imali predmet u kojem, ne znam, na početku investiraju po 5 eura i pokušavaju od toga razviti neko ulaganje. Ako se već ulaže na nogomet (klađenje, op.a.), zašto se u svrhu obrazovanja ne bi ulagalo u equity…”
Europa je suočena s više različitih kriza, ali kako se, iz perspektive Europske investicijske banke, te krize mogu iskoristiti kao šanse? Imaju li europski igrači, i europska ekonomija, potreban kapacitet da takve velike krize pretvore u prilike za napredak?
Nije to lako, ali pogledajmo samo što se dogodilo u proteklih desetak dana. Svi su šokirani događajima oko Ukrajine i oko velikih izazova za Europu u smislu sigurnosti i obrane. I vidimo da se događaju veliki pomaci o nečemu o čemu do prije desetak dana praktički niste ni mogli razgovarati. Sad se razgovara i pomiču granice ulaganja u obranu, pokreće se nešto na europskoj razini. Ulaganja u obranu koja najavljuje Njemačka vrlo su snažan pomak. Dakle, vidljivo je da se Europa pokreće kad je stisnuta uza zid.
Druga točka, na kojoj smo mi u EIB-u puno radili dugi niz godina, je kompetitivnost. Mislim da se i tu događaju dobre stvari jer je Draghijevo izvješće izašlo s istim porukama, koje su svi prisiljeni pročitati. Stvoren je konsenzus da nešto moramo učiniti. Ono što se događa s SAD i globalnom politikom tjera nas da učinimo nešto po pitanju obrane. To bi nas mogla natjerati da učinitimo nešto i na strani kompetitivnosti. U svakom slučaju, to potiče Njemačku da učini nešto. I to je možda način da se Europa pokrene kad dođe do krize. Jedna kriza je geopolitička, a već znamo da dolazi još jedan veliki šok u obliku Trumpovih tarifa koje se najavljuju i za Europu.
Mislim da će tu biti izazov oko načina na koji će Europa odgovoriti. Tarife mogu biti primijenjene na više načina. Mogu, primjerice, biti provedene na način koji bi predstavljao diskriminaciju među državama članicama EU. Stoga je vrlo važan način na koji će Europa odgovoriti. Ako Europa odgovori tako da prihvati podjelu unutar Europe, to će imati određene posljedice. Ako Europa odgovori čuvajući jedinstvo, to će imati drukčije posljedice. Zbog toga je to važno. Zasad, postoji priličan konsenzus da se rješenja traže na europskoj razini, što mislim da je vrlo pozitivno.
Svi su šokirani događajima oko Ukrajine i oko velikih izazova za Europu u smislu sigurnosti i obrane. Vidimo da se događaju veliki pomaci o nečemu o čemu do prije desetak dana praktički niste ni mogli razgovarati.
Smatrate li da će novi fokus na financiranje obrambenih projekata biti nauštrb financiranja dvaju velikih, već postojećih prioriteta, a to su zelena i digitalna tranzicija?
I da i ne. Jedan od prijedloga je da vojna potrošnja bude isključena iz fiskalnih pravila (Pakta o stabilnosti i rastu, op.a.). Ako to bude tako, bit će više manevarskog prostora za države da ulažu i sigurnosti i obranu s jedne, a ne smanjuju ulaganja u digitalnu i zelenu tranziciju s druge strane. To smanjuje rizik da jedno bude nauštrb drugog. Doduše, istina je da određenog učinka u tom smislu može biti,. Mislim da izuzimanje vojne potrošnje od fiskalnih pravila omogućuje manji učinak na financiranje drugih ulaganja. Njemački primjer pokazuje da se, čini se, događa shvaćanje da trebamo puno više učiniti po pitanju ulaganja. Općenito govoreći svih ulaganja, tako da to shvaćanje pomaže i na strani poboljšanja kompetitivnosti.
Postoji li opasnost da nova ulaganja u obranu povećaju inflaciju?
Naravno, ovisi o tome koliki će na kraju biti stimulus. Ali, ne mislim da će to prouzročiti veliki skok inaflacije. Ja sam, iskreno, više zabrinuta oko slabog rasta.
U kojem smislu? Nakon najave da bi Njemačka zbog povećanja ulaganja u obranu mogla odustati od ustavnog ograničenja proračunskog deficita, projekcija rasta njemačkog BDP-a odmah je skočila.
Da, nakon te najave, ali mi nemamo snažno gospodarstvo, odnosno krećemo iz relativno slabog gospodarskog rasta. Kad kažem da sam zabrinuta oko slabog rasta, hoću reći da brinem da će bez povećane aktivnosti europska ekonomija biti slaba. Javna ulaganja trenutno su snažna diljem Europe, ali privatna ulaganja su zapravo negativna. Da zaključim odgovor na Vaše pitanje, više me brine slabo gospodarstvo nego inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre.... Pitanje inflacije više je vezano uz poteze SAD-a, Trumpa i slično.
Zelena i digitalna tranzicija potiču se kao prioritet već nekoliko godina. Kad gledate sve investicijske aktivnosti koje analizirate u EIB-ovu Izvješću o ulaganjima, biste li rekli da financiranje tih dvaju prioriteta ide dobro, prema očekivanjima, ili ne?
Zelena i digitalna tranzicija potiču se kao prioritet već nekoliko godina. Kad gledate sve investicijske aktivnosti koje analizirate u EIB-ovu Izvješću o ulaganjima, biste li rekli da financiranje tih dvaju prioriteta ide dobro, prema očekivanjima, ili ne?
Za EIB i, šire, za Europu to ostaju dva velika prioriteta. Globalno gledajući, rizik je da se dogodi odbacivanje zelene tranzicije od strane SAD-a. Negdje sam pročitala da “klimatski rizik” više nisu riječi koje se smiju koristiti u američkoj administraciji, kao da ne postoje klimatske promjene. Ako izgubite taj pojam, ako izgubite klimatsku politiku u SAD-u, to nije dobra vijest. Ali, s druge strane, gledajući Europu, mi smo ovisni o uvozu energije.
Transformacija energetskog tržišta koju Europa planira i provodi – a koja uključuje i ubrzanje projekata obnovljivih izvora energije, u nekim zemljama u nuklearne energije i tako dalje – to je ključno i za kompetitivnost jer moramo imati stabilne i niže cijene energije. U interesu Europe je da se tim putem nastavi, barem putem stabilnog energetskog tržišta u Europi. Mislim da je to razumljivo. Europska komisija izlazi s tim prijedlogom, bit će političke rasprave među državama članicama, ali mislim da to svi dobro razumiju.
U našem Izvješću o ulaganjima, kad gledamo što Europa zapravo radi na tom području. Imamo nekoliko pozitivnih poruka, pozitivnih zaključaka o tome što se dogodilo sa zelenim tehnologijama. Znamo da se puno priča o tome kako Europa ne hvata korak na području umjetne inteligencije i s njome povezanih inovacija, ali područje na kojem Europa relativno dobro stoji je patentiranje zelene tehnologije. Kina je čak i bolja, ali mi smo prilično dobri. Zapravo, to je jedino područje u kojemu je Europa vodeći inovator s kojim SAD i drugi žele surađivati. Europa je u centru te suradnje.
Dojam je da patentiranje ide dobro, ali da je bolja komercijalizacija i “scale-up” razvoj ono što nedostaje?
Da, skaliranje i komercijalizacija, ne kažem da tu nema i negativnih pokazatelja, ali kad vrlo detaljno, zrnasto gledamo robu koja je ili konačni proizvod ili međuproizvod za proizvodnju zelenih tehnologija, vidjet ćemo da Europa raste. Govorim o robi, ne o sirovinama, koje su druga priča. Europa u izvozu proizvoda zelene tehnologije raste 65 % (rast između 2017. i 2023.), Kina 79 posto, a SAD 22 posto.
Da, Kina je vrlo dobra, ali Europa nije uopće loša i poanta je da treba nastaviti biti dobra. Kad pogledamo mrežu suradnje u razvoju zelenih tehnologija novim patentiranim proizvodima, Europa je u centru jer njezinu robu i suradnju žele i SAD i Kina. I to je jedina tehnologija u kojoj se to događa. Po meni, Europa je stvorila temelje kroz svoju politiku prema zelenim tehnologijama i, kako vrijeme odmiče, na tome treba nastaviti raditi jer tu ima puno posla.
Puno se priča o zelenoj regulativi, obvezi izvještavanja i sličnom. Mi smo zadovoljni (predloženim, op.a.) modifikacijama zelene regulative jer one pojednostavljuju, ali ne poništavaju. Ne poništavaju čitav put. Tako da je jasno da će Europa nastaviti s ambicioznom zelenom politikom. A to je važno jer to motivira Europu na inovacije. I to je u interesu Europe, kao uvoznika energije, jer je važno za našu kompetitivnost.
Izvor: Poslovni Dnevnik
