Godina s kojom se danas pozdravljamo definitivno će biti jedna od onih za zaborav investitorima kako na lokalnim tako i na svjetskim burzama. Godinu smo počeli sa zadnjim trzajima posljedica pandemije COVID. Distributivni lanci su se krenuli normalizirati, ali su cijene sirovina ostale na višoj razini od predpandemijskih.
Invazija Rusije na Ukrajinu
Onda je došao 24. veljače, kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Prije svega Europa, ali i ostatak modernog svijeta našao se u nepredviđenim okolnostima. Makroekonomski stručnjaci su se našli u nepoznatum i neplaniranim okolnostima. Ovisnost o ruskim energentima, za cijelu Europu je postala nerješiv problem. Kao na valovima, navedeni efekti su se širili na ostatak svijeta.
U međuvremenu je cijena nafte nastavila nepredviđeno rasti. Jedan od glavnih argumenata, osim rata na teritoriji Ukrajine, bio je konstantan lockdown u cijeloj Kini. Tijekom cijele tekuće godine, nažalost se Kina neuspješno borila s COVID 19. Tek u posljednjem tjednu su se odlučili potpuno otvoriti – pa šta se desi.
Poluvodiča odnosno čipova i dalje nedostaje
Od početka pandemije COVID jedan od većih problema je nedostatak čipova, odnosno poluvodiča. Najviše je pogođena autoindustrija. Pa se na isporuku automobila u nekim slučajevima čeka između nevjerojatnih devet mjeseci i godinu dana. U ovoj industriji nema optimističnih vijesti. Prema predviđanjima iz industrije, svijet će se s istim problemom suočavati i u narednoj 2023. godini.
Inflacija je divljala
Kao da sve već navedeno nije bilo dovoljno za globalnu ekonomiju, potrudila se inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre.... Eurozona će ovu godinu završiti na 10%, prema procjenama analitičara. U SAD je situacija sa inflacijom nešto bolja, pa se očekuje da na godišnjoj razini iznositi između 6,5% i 7,00%. Kako bi Europska Centralna Banka i FED suzbili inflaciju odlučili su se na povećanje kamatnih stopa. Mjere povećanja kamatnih stopa za cilj imaju povećanje vrijednosti novca, odnosno smanjenje količine novca u opticaju.
Dio makroekonomista smatra da povećanje kamatnih stopa nije adekvatan alat za suzbijanje inflacije. Naime, i dalje mnoge države EU, pa i SAD izdašno subvencioniraju određene gospodarske grane. Jedan od primjera je subvencija cijena električne energije u Francuskoj, gdje je država kroz potporu gospodarstvu i domaćinstvima upumpala nevjerojatnih 15 milijardi EURa. Stručnjaci smatraju da se jedino povećanjem kamatnih stopa i subvencijom socijalnog sloja stanovništva može zaustaviti inflacija.
“Uplovljavamo” u recesiju
Svi spomenuti makroekonomski i sociološki događaji kao rezultat bi trebali imati „uplovljavanje“ svjetske ekonomije u novu recesiju. Po mnogima, već smo utonuli u istu, što će nam pokazati izračuni BDP-a za posljednji kvartal tekuće godine, te očekivanja za naradnu.
A kako su svjetske burze reagirale, analizirat ćemo:
Lokalne burze
Banjalučka berza se može pohvaliti da je u tekućoj godini ostvarila rast. Indeks BIRS je na početku godine iznosio 679,41, da bi s današnjim danom vrijedio 837,38. Ostvaren je rast 23% u ovoj godini, te je jedina burza na lokalnom tržištu koja je imala pozitivan trend. SASE, Sarajevska Burza je ostvarila rast indeksa od 6%, te je završila godinu na 1.049,22.
Zagrebački CROBEX Indeks je na početku 2022. iznosio 2.059,25, a na zadnji dan poslovanja indeks je iznosio 1.979,88. Ukupno se indeks ZSE u 2022. godini smanjio za 3,8%. NA Beogradskoj Burzi – BELEX promet u 2022. godini je iznosio 301.057.209 EUR, a trgovano je sa 20.803 dionice.
Europske burze ostvarile rezultate za zaborav
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica je od početka godine na gubitku oko 12 posto. Londonski FTSE je u tekućoj godini ostvario blagi pad od 0,23 posto, a godinu je završio na 7.487,84.
Investitori na frankfurtskom DAXDAX (Deutscher Aktienindex ) je burzovni indeks koji se sast...-u 2022. godinu nikako neće pamtiti kao uspješnu godinu. Indeks je u 2022. godini izgubio na vrijednosti 13 posto. Ni pariški CAC se ne može pohvaliti s uspješnom godinom. Indeks je umanjen za 9,73 posto.
Potop burze u SAD
Iako je možda SAD ekonomija najmanje bila pogođena dešavanjima u Ukrajini, te su izvori energenata neovisni, burze su doživjele fjasko. Nasdaq, prva elektonička burza na svijetu, je u 2022. godini izgubila nevjorojatnih 35% vrijednosti. Za investitore Dow Jones je puno manji gubitak ostvario. Indeks ove burze smještene u New Yorku je u godini na izmaku smanjio za “samo” 9 posto. S&P 500 index je u 2022. godini smanjio vrijednost za 20%.
Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks je tijekom 2022. oslabio oko 11 posto, dok je indeks u Šangaju smanjen za oko 15 posto.
Novogodišnji uspon deda mraza je također izostao
Ove godine nema “uspona Djeda Mraza”, investitore je dočekao Grinch. U prosincu cijene dionica obično rastu zbog nade da će iduće godine gospodarstvo i tržište porasti. No, negativni ili slabi gospodarski pokazatelji, zabrinutost u vezi širenja covid virusa u Kini, geopolitičke napetosti, visoke kamateKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., rizik od recesije. Sve je to omelo Djeda Mraza da se pojavi na kraju ove godine.
kaže Greg Bassuk, direktor u tvrtki AXS Investments.
Autor: financa.ba
Obvezno navesti izravni link na članak prilikom preuzimanja.
