Dizalice topline – pad potražnje za ovom vrstom klimatizacije

Savezno udruženje njemačke industrije grijanja (BDH) prognozira da će se do kraja godine prodati samo 200.000 dizalica topline. Ovo nije ni polovica zacrtanog cilja. Zbog smanjenog interesa kupaca, proizvođači su se našli u problemima. Čak je i poznati Vaillant morao prebaciti određeni broj radnika na skraćeno radno vrijeme.

Prema riječima glasnogovornika kompanije, slaboj potražnji doprinijeli su nagli pad u građevinskoj industriji diljem Europe. Također, kontroverze oko zakonskih odredbi o korištenju ekološki prihvatljive tehnologije grijanja i odgovarajućeg financiranja.

Markus Staudt, direktor BDH-a, ističe da planiranje javnog sustava grijanja igra važnu ulogu na tržištu. Građani čekaju informacije lokalnih vlasti, oklijevajući započeti privatne projekte s obzirom da u ovom trenutku nije jasno hoće li se postojati mjesne toplinske mreže i hoće li se isplatiti privatne dizalice topline, piše ARD-ov news portal Tagesschau.

Nije baš sve crno

Florian Schöpfer, inženjer za elektrotehniku ​​i tehniku ​​grijanja iz Stuttgarta, nije posve pesimističan oko tržišta za dizalice topline. Njegovi kupci su svakako zainteresirani. Tjedno prima osam do deset upita o tim sustavima. No i Schöpfer ukazuje na lokalnu vlast kao razlog zašto ljudi još uglavnom odgađaju ugradnju. On savjetuje općine s 2000 do 30.000 stanovnika u Baden-Württembergu, Bavarskoj i Hessenu, otkrivajući da im nije lako. ‘Mnogi misle da postoji gotov modularni sustav koji svaka općina može usvojiti. Ali to nije tako jednostavno. Sporno je prije svega pitanje lokacije, ali i pronalaska investitora i operatera za sustave daljinskog grijanja’, tumači ovaj stručnjak.

Schöpfer je siguran da će proći još dosta vremena prije nego što se opsežni komunalni toplinski planovi uopće nađu na stolu. No ima i drugih razloga za to što cilj od 500.000 dizalica topline do kraja godine neće biti postignut, a među njima je i bolja priprema. Obrtničke škole već bi prilagodile svoje nastavne planove i programe kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, ali cijeli proces teče sporo.

Holistički pristup

Upozorava na još nešto: po njemu, potreban je holistički pogled na zgradu, a o toplini i električnoj energiji još se ne razmišlja kao o kombinaciji. ‘Potrebno je upravljanje koje povezuje toplinu i električnu energiju. Tehnički to već postoji, ali se premalo provodi’, kaže Schöpfer. Čak 80 posto upita koje prima odnosi se na holističke sustave. ‘Ali tržište još ne nudi dovoljno toga’, ni u smislu savjeta ni u provedbi. Toplinska pumpa zahtijeva enormnu količinu električne energije i trenutno ima veće troškove energije nego grijanje na ulje ili plin. ‘Toplinska pumpa stoga ima smisla zajedno s fotonaponskim sustavom, tada radi ekonomično’, objašnjava Schöpfer.

No upravo tu nastaje sljedeći problem. Ako svima treba fotonaponski sustav ove veličine, tada se može očekivati da će mreže u jednom trenutku biti preopterećene jer se proizvodi previše električne. U najgorem slučaju, to bi moglo osujetiti izdavanje dozvola za fotonaponski sustav odgovarajuće veličine.

Za Schöpfera, dizalica topline jest i ostaje važan dio energetske tranzicije. Proizvođač Vaillant očekuje da će se poslovanje s tim sustavima ponovno pokrenuti u srednjem roku. ‘Ova tehnologija, koja dobiva oko tri četvrtine svoje energije besplatno iz okoliša, ključna je za dekarbonizaciju u građevinskom sektoru’, rekao je glasnogovornik kompanije. Uvjeti financiranja su atraktivni i već sada su prvi izbor za novogradnje, piše Tportal.