Tjedan smanjenog korištenja društvenih mreža ne povećava niti smanjuje želju ljudi da se vrate na Internet, otkriva nova studija. Nedostatak žudnje za povratkom na Instagram i X (bivši Twitter) sugerira da kod većine ljudi upotreba društvenih mreža ne stvara istinsku ovisnost, tvrde autori. Međutim, neki su stručnjaci i dalje skeptični.
Apstinencijska kriza
Eksplozija korištenja društvenih mreža tijekom proteklog desetljeća nagnala je mnoge stručnjake da istraže njihov negativni potencijal da naruše našu emocionalnu ravnotežu i od nas stvori ovisnike o lajkovima i praćenjima. Otkrivena je tako povezanost pretjerane uporabe mreža s povećanom depresijom i anksioznošću. Uočeni su i simptomi koji podsjećaju na poremećaje izazivane ovisnošću o drogama ili patološkom kockanju.
ispitanici su u vrijeme testa značajno smanjili upotrebu aplikacija, s gotovo 3,5 sata na samo 35 minuta dnevno Durhan University
Izaziva li doista ustezanje od društvenih mreža apstinencijske krize i je li istina da se ljudi tijekom “digitalne detoksikacije” osjećaju sretnije, zanimalo je i psihologe Sveučilišta Durham pa su proveli ispitivanje na studentima koji su se na tjedan dana trebali dobrovoljno odreći društvenih mreža.
Stišavanje emocija
Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu PLOS ONE, nije otkrilo promjenu u želji za pristupom društvenim mrežama.
Neka prethodna istraživanja uočila su povezanost pretjerane uporabe mreža s povećanom depresijom i anksioznošću vecstock
“Korištenje društvenih mreža ne može se usporediti s drogama koje izazivaju žudnju i kompulzivnu uporabu. Ne bismo trebali pretjerano patologizirati normalno ponašanje”, zapažaju istraživači. Zanimljivo, ustezanje od društvenih mreža smanjilo je količinu negativnih emocija, ali i istovremeno stišalo i one pozitivne.
Početna točka
Tjedan dana ipak je premalo vremena da bi se dobili pouzdani rezultati. Uz to, većina sudionika ispitivanja nije izdržala a da barem povremeno ne baci pogled na omiljene aplikacije. Ali gotovo svi su značajno smanjili njihovu upotrebu, s gotovo 3,5 sata na 35 minuta dnevno.
Manje vremena uz društvene mreže pratilo je i manje gledanja u ekrane i manje unosa grickalica i brze hrane, ali i više vremena provedenog uz videoigre, online šoping i kockanje te više ispijenog alkohola.
I premda su brojke nakon tjedna “digitalne detoksikacije” ponovno porasle, ostale su otprilike cijeli sat dnevno niže nego prije eksperimenta. To može značiti da bi kratkoročni prekid poput ovog mogao biti početna točka za ljude koji žele smanjiti korištenje društvenih mreža.
Digitalna dijeta
Usvajanje “digitalne dijete” prilikom konzumacije društvenih mreža stručnjaci uspoređuju s ustezanjem od određene hrane, ali ne i droga ili kockanja.
Suzdržavanje od korištenja društvenih mreža smanjuje količinu negativnih emocija, ali istovremeno stišava i one pozitivne freepik
“Hranu trebamo da bismo preživjeli, ali količina i kvaliteta onoga što jedemo doista su važni”, kažu istraživači. “Slično tome, o društvenim mrežama često ovisimo kako bismo stupili u kontakt s drugima, ali i u tome je moguće pretjerati. “Ako je Instagram vaš porok, pristupite mu kao čokoladi; kad se je zaželite pojedite kockicu dvije, nekad i cijeli red, ali nemojte pojesti cijelu tablu.”
Međutim, kažu oni, dijeta neće uspjeti ako čokoladu zamijenite sladoledom. To se dogodilo i mnogim sudionicima testa koji su se odrekli društvenih mreža i onda to vrijeme provodili ispijajući alkohol, igrajući videoigre i posjećujući stranice za online kupovinu i igre na sreću.
Izvor: bug.hr
