Europska centralna banka (ECB) je sredinom prošlog mjeseca priopćila da je još krajem 2022. godine započela reviziju Operativnog okvira za upravljanje kratkoročnim kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... na tržištu novca.
Kako se navodi u novom broju publikacije Makroekonomske analize i trendovi (MAT), „teži se efikasnijem, robusnijem, fleksibilnijem i djelotvornijem provođenju monetarne politike u predstojećem periodu popuštanja restriktivnosti, ali i normalizacije bilance stanja ECB-a“.
Međutim revidiran Operativni okvir izostavlja nekoliko bitnih detalja, prenosi Biznis. Prije svega, izostavljeno je objašnjenje kakva će biti relativna uloga operacije refinanciranja i kupovine imovine u budućnosti.
“Ono što je poznato je da nam slijedi promjena koridora kamatnih stopa ECB-a. Naime, od 18. rujna 2024. razlika između referentne kamatne stope i kamatne stope na depozitne olakšice će se sa sadašnjih 50 baznih bodova smanjiti na 15 baznih bodova. Kamatna stopa na kreditne olakšice (kredit za likvidnost – O/N – overnight pozajmice) se ne mijenja. Ostaje na nivou od 25 baznih bodova iznad glavne referentne kamatne stope. Posljedično, raspon između kamatne stope na depozitne olakšice i na kreditne olakšice umjesto sadašnjih 75 baznih bodova reducira se na 40 baznih bodova.”
Nepoznat efekt na kratkoročne kamatne stope
Za banke iz eurozone koje povlače likvidnost od ECB-a ova promjena je bitna. Opet, kakav će biti njen krajnji efekt na kratkoročne kamatne stope na tržištu novca teško je u ovom trenutku procijeniti. Obzirom na činjenicu da ishod zavisi i od drugih odluka i mjera ECB-a, ističe se u ovoj publikaciji.
Nije poznato koji stupanj likvidnosti će ECB tolerirati. Ono što je u navedenom priopćenju jasno je da je stav ECB da se monetarna politika najbolje provodi usmjeravanjem kratkoročnih kamatnih stopa na tržištu novca odlukama monetarne politike.
Jednostavno rečeno, kratkoročne kamatne stope na tržištu novca trebale bi se smanjivati za onoliko za koliko se smanjuje referentna kamatna stopa ECB-a. Podsjećamo da je referentna kamatna stopa u postupku provođenja monetarne politike signalizirajuća kamatna stopa, kao i polazna. Obzirom da se visina osnovnih kamatnih stopa na novčanom tržištu, odnosno koridor, utvrđuje prema visini te kamateKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ....
Pri tome, monetarnom politikom se upravlja prilagođavanjem kamatne stope na depozitne olakšice. Što znači da je namjera da kratkoročne kamatne stope na tržištu konvergiraju kamatnoj stopi na depozitne olakšice (prekonoćna deponirana sredstva kod centralne banke). A ne glavnoj referentnoj kamatnoj stopi ili kamatnoj stopi na prekonoćne pozajmice.
MAT
Djelomična volatilnost
ECB može dopustiti djelomičnu volatilnost kamatnih stopa na tržištu novca. Pod uvjetom da višak likvidnosti nije u toj mjeri ekscesan da isključuje tržišno determinirane fluktuacije kratkoročnih kamatnih stopa na tržištu.
Ovakva pozicija, smatraju stručnjaci, sugerira da buduće osiguravanje likvidnosti ECB-a bankarskom sektoru sigurno neće biti skromno. Kao što je bilo u vremenu prije financijske krize. Ali neće biti ni pretjerano obilno. Kao što je bilo u drugom petogodištu prethodne dekade, posebno za vrijeme covid pandemije kada eskalira takozvana kupovina dugoročne imovine, ili jednostavnije – monetarna emisija. Bilanca stanjaBilanca stanja (eng. Balance Sheet) je sustavni pregled imov... ECB-a dostigao je približno 70 posto bruto domaćeg proizvoda eurozone sredinom 2022. godine. Što je u odnosu na kraj 2015. rast od gotovo 50 postotnih bodova.
Vrijednosni papiri ECB-a
Nije poznato ni kakav je odnos revidiranog Operativnog okvira prema držanju vrijednosnih papira ECB-a.
Višak kreirane likvidnosti trenutno se postupno smanjuje na način što ECB ne reinvestira obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... koje dospijevaju iz specijalno dizajniranih programa otkupa imovine za uvjete pandemije APP (eng. Asset purchase programmes) i PEPP (eng. Pandemic emergency purchase programme).
“Znamo da će se strukturne operacije dugoročnog refinanciranja i strukturni portfelj vrijednosnih papira uvoditi u narednom periodu. Ali nije poznato očekuje li se implementacija prije 2026, kada će se raditi nova revizija Operativnog okvira, ili pak nakon toga. Treba napomenuti da se stopa za održavanje minimalnih obaveznih rezervi banaka revidiranim Okvirom nije mijenjala (ostaje jedan posto). Dok će naknada za sredstva na tekućim računima banaka koja premašuju minimalne obvezne rezerve i dalje biti po stopi od nula posto, kada je kamatna stopa na novčani depozit viša od nula, a po kamatnoj stopi na novčani depozit kada je ta stopa niža od nula posto”, navode stručnjaci MAT-a.
Oni zaključuju da se “ECB očigledno opredijelila za kombinaciju svih mogućih odluka i nedefiniranih ishoda”.
“Takvo kompromisno rješenje u postojećim okolnostima može biti razumljivo. Ipak to je suprotno uobičajenoj praksi definiranja okvira za odlučivanje o monetarnoj politici na srednji rok. Centralna banka mora biti transparentna i jasna u komunikaciji i obraćanju javnosti. ECB je u ovom slučaju ostala nejasna. Čini se da je i njena vjerodostojnost oko politike kreiranja likvidnosti u budućnosti dodatno narušena”, navodi se u publikaciji.
