Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti povećani rejting međunarodnih agencija. Uvjet za navedeno je da lokalni političari pokaži više konsenzusa u srednjoročnom periodu. Cilj je ubrzati sprovođenje strukturnih reformi, stoji u najnovijem kvartalnom Izvješću o ekonomskom napretku Europske komisije za zemlje obuhvaćene procesom proširenja.
Oni navode nedavno izvješće Agencije “Standard&Poor’s”, koja je BiH potvrdila B+ rejting sa stabilnim izgledima. Uz napomenu da bi rejting bio i poboljšan da postoji više unutrašnjeg političkog konsenzusa.
Što se tiče ekonomskog rasta, ističu da je blago oslabio kada se usporedi s istim periodom lani, i to na 0,5 posto. Bruto domaći proizvod, kako navode, porastao je za 1,7 posto. Ipak, opao je za 1,9 posto u odnosu na treći kvartal prošle godine.
Privatna potrošnja je pokretač
“Glavni pokretač rasta proizvodnje je i dalje privatna potrošnja, koja je porasla za dva posto u odnosu na prethodnu godinu. Odnosno 2,8 posto u trećem kvartalu, što je dalo doprinos rastu od 1,4 posto u poređenju s istim periodom lani”, navode oni.
Ipak, strane investicije manje su za 4,4 posto. Realni izvoz robe i usluga manji je za 4,3 odsto, u poređenju s padom od 5,9 posto u trećem kvartalu. Da je došlo do smanjenja ekonomskih aktivnosti svjedoči i podatak da je uvoz manji za 5,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Najviše se uvozilo električne energije, financijskih proizvoda, naftnih derivata i ugljena. Imajući u vidu veliki udio prirodnih resursa u bh. ekonomiji, neobično je da je BiH uvozila mnogo električne energije i uglja. Razlog za uvoz struje moguće je tražiti i u remontima velikih energetskih objekata.
Što se tiče direktnih stranih investicija, najviše je investicija iz Rusije, i to 21,7 posto. Na drugom mjestu su investitori iz Velike Britanije i Nizozemske sa po 11 posto u ukupnom udjelu. Zanimljivo je da Europska komisija navodi da je ruski udio značajan zbog njihovog učešća u jednoj kompaniji za prirodne resurse u Republici Srpskoj, ne navodeći na koju točno investiciju misle.
Najveći pozitivni doprinos BDP-u je, kako navode, rast trgovine, transporta, hotelijerstva i prehrambene industrije. Najveći rast zabilježio je sektor informatičko-tehničkih usluga. On je dosegao čak 8,5 posto u odnosu na isti period lani.
Turizam temelj razvoja
Jedan od sektora koji je doprinio rastu, sudeći po podacima Europske komisije, je turizam. Prema njihovim podacima, u prva dva mjeseca ove godine broj dolazaka veći je za 4,6 posto. Broj noćenja za 1,7 posto u odnosu na lani. Tijekom cijele prošle godine bilo je 18,4 posto više dolazaka, a 13,9 posto više noćenja nego 2022. godine.
“Nakon oštrog pada broja stranih turista tijekom pandemije, njihov udio u ukupnim dolascima i noćenjima se vratio na period prije pandemije Covid 19. Najviše stranih turista i dalje je iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Turske”, naglašeno je.
Ovi podaci odrazili su se i na zaposlenost. Imajući u vidu da je, prema podacima koje su iznijeli, nezaposlenost u Veljači bila manja za 4,7 u odnosu na veljaču 2023. Došlo je i do smanjenja nezaposlenosti kod mladih u dobi od 15 do 24 godine. Ona je, iako i dalje visoka, sa 36,2 posto pala na 28,9 posto. Ukupni deficit je prošle godine pao na 2,8 posto u odnosu na 4,3 posto u 2022. godini. Vjerojatno zbog posljedica na cijene energenata zbog rata u Ukrajini.
Finansijski sektor je, kao ističu, stabilan dok je rast kredita neznatno povećan sa pet na 6,2 odsto u četvrtom kvartalu. U siječnju i veljači je, kako ističu, došlo do rasta zaduženja za 7,5 posto u odnosu na isti period prošle godine. 50 posto ukupnih pozajmica otišlo je domaćinstvima. Građani su istovremeno za oko 7,5 posto povećali svoje depozite u bankama, prenose Nezavisne.
