Jedno od ključnih i često najtežih pitanja u poslovnom svijetu je: što učiniti u određenoj situaciji? Svakodnevno se poduzetnici i menadžeri suočavaju s moralnim dilemama koje testiraju njihove vrijednosti i principe.
Pitanja poput što je ispravno, a što nije? te kako doći do cilja na prihvatljiv način? često su u fokusu. Uz to, postavlja se i pitanje hoće li određeni potezi naštetiti konkurenciji ili suradnicima, te kakve bi posljedice mogle uslijediti ako se krše etički principi.
U konačnici, etika oblikuje sve odluke koje donosimo. Možemo je definirati kao proučavanje unutarnjih razloga za djelovanje. Dok strategija nudi vanjske razloge, poput povećanja tržišnog udjela kroz bolje marketinške metode, etički razlozi dolaze iznutra. Oni nam govore što je vrijedno i što treba činiti, neovisno o željama i ciljevima.
Posao etičke teorije je objasniti koji unutarnji razlozi postoje, odakle dolaze i kako ih koristiti pri donošenju teških odluka. Kao i u svakoj znanosti, ne postoji jedinstvena teorija etike. No, postoje tri ključna pristupa koje su razvili Bentham, Kant i Aristotel. Njihove teorije mogu biti dragocjene pri donošenju poslovnih odluka.
Bentham i utilitarizam – Najveća sreća za najveći broj ljudi
Bentham je začetnik utilitarizma, jednostavne i moćne etičke teorije koja se temelji na principu da se mora osigurati „najveća sreća za najveći broj ljudi“. Po Benthamu, sreća se sastoji u zadovoljstvu i izbjegavanju boli.
Prema utilitarizmu, sve odluke treba procjenjivati prema njihovim ukupnim koristima i troškovima. Ako neka akcija donosi više koristi nego štete, tada je moralno opravdana. Cijele industrije mogle bi pasti na ovom testu, poput ilegalne trgovine drogom ili nekih modela društvenih mreža.
Međutim, utilitarizam nije savršen. Hipotetski primjer u kojem se žrtvuje jedan život da bi se spasilo pet drugih pokazuje njegovu slabost. Takva bi odluka prema utilitarizmu bila opravdana, ali većina ljudi bi to odbila kao neprihvatljivo kršenje dužnosti prema toj osobi.
Kant i deontologija – Poštovanje ljudske autonomije
Za Kanta, ono što je ispravno ili pogrešno ne ovisi samo o posljedicama. Njegova teorija deontologije usredotočuje se na dužnost i poštovanje ljudske autonomije. Prema Kantu, svaka osoba ima pravo samostalno odlučivati o svom životu na temelju potpunih informacija.
Kant je tvrdio da je uvijek pogrešno lagati, bez obzira na okolnosti. Kada nekome lažete, oduzimate mu pravo na informirano odlučivanje, umanjujući njegovu slobodu. Ljudi nisu predmeti koje treba koristiti za postizanje ciljeva. Oni imaju svoje ciljeve i pravo na autonomiju, piše Bonitet.
Njegovo poznato načelo glasi: „Ponašaj se tako da uvijek koristiš čovječnost, kako u sebi tako i u drugima, kao cilj, a nikada samo kao sredstvo.“ Ovo pravilo pomaže prepoznati kada se prema ljudima postupa neetično, čak i kada se čini da je šteta opravdana većom koristi.
Što nam etičke teorije mogu pružiti u poslovanju?
U poslovnom svijetu, primjena ovih teorija može pomoći pri donošenju odluka koje su i moralno opravdane i korisne za organizaciju. Benthamova teorija potiče procjenu koristi i troškova, dok Kantova teorija poziva na poštovanje ljudskog dostojanstva i autonomije.
Kada donosimo teške odluke, trebamo se zapitati koristimo li druge samo kao sredstvo za postizanje cilja ili ih tretiramo s potrebnim poštovanjem. Ako ne uspijemo primijeniti ove etičke principe, mogli bismo uzrokovati štetu ne samo drugima, već i vlastitom poslovnom ugledu i integritetu.
