Ekološki dizajn i energetsko označavanje električnih proizvoda bit će prioritet europskih vlasti u narednih pet godina, saopćeno je iz Europske komisije. Upravo je usvojen radni plan i do 2030. godine ove dvije uredbe bi trebalo da donesu konkretne rezultate.
Prioritetni proizvodi za zahtjeve eko-dizajna i energetskog obilježavanja su čelik i aluminij, tekstil (s fokusom na odjeću), namještaj, gume i dušeci. Oni su odabrani na osnovu njihovog potencijala da ostvare cirkularnu ekonomiju. Komisija također namjerava uvesti horizontalne mjere prema zahtjevima za popravljivost proizvoda kao što su potrošačka elektronika i mali kućni aparati. Ovo će uključiti uvođenje ocjene popravljivosti za proizvode s najvećim potencijalom i zahtjeve za recikliranje električne i elektronske opreme.
Proizvodi dobijaju digitalne pasoše
Komisija kaže da će budući zahtjevi za ekološki dizajn i označavanje energije za odabrane proizvode pokrivati performanse proizvoda. To su minimalna izdržljivost, minimalna energetska i resursna efikasnost, dostupnost rezervnih dijelova ili minimalni sadržaj recikliranog materijala ili informacije o proizvodu, uključujući ključne karakteristike proizvoda kao što su emisija ugljen-dioksida i utjecaj na životnu sredinu. Informacije o proizvodu će uglavnom biti dostupne putem digitalnog pasoša proizvoda. Za proizvode s energetskim oznakama, preko Europskog registra proizvoda za energetsko označavanje (EPREL).
Komisija obećava da će obratiti pažnju na potrebe malih i srednjih poduzeća kada razvijaju zahtjeve za ekološki dizajn. Posebno mikro i mala poduzeća sa srednjim kapitalom, i da će osigurati da im je na raspolaganju prilagođena podrška. Inače, ono što najviše znači potrošačima je direktiva kojom im se omogućava dobivanje popravke umjesto zamjene proizvoda. Neophodno je i da ovaj postupak postane dostupniji. Ova direktiva je usvojena početkom lipnja prošle godine i zvanično ustanovljava pravo na popravku neispravnih proizvoda na lakši, jeftiniji i brži način.
Proizvođače se potiče da proizvode robu koja traje duže
S druge strane, proizvođači se ovim propisima potiču da proizvode robu koja traje duže i može se popraviti, ponovo koristiti i reciklirati. Potrošači širom Europe, a s vremenom i oni u zemljama koje nisu članice EU, dobit će time veća prava. Što je najvažnije, ostvarivanje tih prava će biti efikasnije i u korist građana. Sada će imati mogućnost da lakše dobiju obrazac za dobrovoljnu popravku sa jasnim informacijama o rokovima i cijenama. Bit će otvorena i europska platforma na kojoj će moći pronaći spomenute usluge. Čak i produžetak zakonske garancije na 12 mjeseci ako potrošači odaberu popravku umjesto zamjene. Novost je da će se lista proizvoda s vremenom povećavati i ti proizvodi će se dodavati postojećoj direktivi.
Da podsjetimo, ovaj propis je donijet još prije nekoliko godina s ciljem da se potrošačima omoguće uštede. Pored toga da se smanji količina otpada, što će pomoći u postizanju ciljeva europskog zelenog plana. Kako je tada saopćeno, tokom posljednjih desetljeća potrošači neispravne proizvode često mjenjaju umjesto da ih popravljaju. Razlog je i to što nisu imali poticaj da proizvode popravljaju poslije isteka garancije.
Europljani svake godine proizvedu više od 16 kilograma električnog otpada po osobi
Cilj je da se osigura popravka većeg broja proizvoda do isteka garancije. Ovo se odnosi na proizvode kao što su usisivači, tableti i pametni telefoni. Prema novim pravilima, trgovci će morati da osiguraju ovu uslugu, osim ako je skuplja od zamjene. Poslije isteka garancije imat će pristupačniji postupak popravke proizvoda. Potrošači dobivaju pravo da od proizvođača traže da im poprave proizvod kao što su mašine za pranje veša i televizori. Ono što je posebno važno jeste da je pokrenuta i internet platforma za popravljanje proizvoda, preko koje će se potrošači povezivati sa serviserima, moći će da ih pretražuju po lokaciji i kvalitetu da bi našli bolje ponude. Europljani svake godine proizvedu više od 16 kilograma električnog otpada po osobi.
Gotovo polovina tog otpada su pokvareni kućanski aparati, a u EU se reciklira oko 40 posto. Ostavljajući ogromnu količinu potencijalno opasnog materijala. Iz njemačkog ministarstva za životnu sredinu poručuju da je sljedeći korak da proizvođači moraju da navedu očekivani vijek trajanja proizvoda i da ga poprave ako se pokvari prije isteka tog roka. To bi trebalo da potakne kompanije da prave trajnije uređaje. Potrošači, s druge strane, ako znaju da će aparat zaista raditi 10 godina, mogu birati proizvode koji su trajniji ili se lako mogu popraviti. Prema mišljenju europskih stručnjaka, za većinu uređaja popravak je pravi izbor. Izuzetak mogu da budu stari, neefikasni frižideri, koji mogu sadržati plinove s efektom staklene bašte koji utiču na klimatske promjene.
