Statistički zavod Europske unije Eurostat objavio je da se rast broja noćenja u privatnom smještaju rezerviranih preko online platformi u prvih nekoliko mjeseci ove godine nastavio. Pozitivan trend neprekinut je u više od tri godine nakon pandemije. U prvom tromjesečju 2024. u smještaju namijenjenom za kraći boravak koji je rezerviran preko četiri online platforme ostvareno je 123,7 milijuna noćenja. Ovo je povećanje od 28,3 posto u odnosu na isti period godinu dana ranije. Kada se uzme u obzir da se najveće posjete tradicionalno bilježe tokom ljetnih mjeseci, i ova godina će sigurno donesti nove rekorde.
Platformski turizam
Eurostat u svojim izvješćima ovu vrstu posjeta naziva “platformski turizam”. Najveći rast broja posjetitelja krajem prošle i početkom ove godine bilježe Španjolska, Italija i Francuska. Tijekom ljetnih mjeseci u sam vrh destinacija ulazi i susjedna Hrvatska.
Tijekom cijele 2023. godine turisti su proveli 719 milijuna noćenja u kratkoročnim smještajnim jedinicama u EU rezerviranim preko Airbnb-a, Booking-a, Expedia Groupa ili TripAdvisora. Ovo odgovara povećanju od 20,5 posto u usporedbi s godinom ranije (596,5 milijuna).
Ipak, najveće svjetske platforme za popularno izdavanje “stana na dan”, a posebno Airbnb i Booking, na europskom tlu se suočavaju sa sve oštrijom regulativom i negodovanjem lokalnih (financijskih) autoriteta.
Ne postoji alat za potpunu kontrolu
Airbnb i Booking.com igraju značajnu ulogu u velikim europskim gradskim centrima. Osim što putnicima pomažu da brzo pronađu različite opcije smještaja – vlasnicima nekretnina omogućavaju da dodatno zarađuju višestrukim iznajmljivanjem svojih stanova. Ovo može biti posebno korisno u gradovima sa visokom cijenom nekretnina.
Povećanje turističkog prometa svakako ima pozitivan uticaj na ekonomiju. Gosti troše novac na restorane, trgovine i druge usluge. Lokalne vlasti godinama unazad traže bolju regulaciju i uvođenje ovakvih posjeta u službene sustave poreza i naknada. Regulaciju kratkoročnog iznajmljivanja, zaštitu lokalnog stambenog fonda i upravljanje uticajem na susjedske zajednice, Europska komisija pokušala je standardizirati u tekućoj godini. Pojedinačne su članice EU imale posebne “amandmane”, baš kao i neki od najvećih gradskih turističkih centara.
Prema posljednjoj dostupnoj statistici samo za platformu Airbnb, na europskom kontinentu prednjači London sa više od 90.000 listiranih oglasa za kratkoročni smještaj. Daleko iza glavnog grada Ujedinjenog Kraljevstva su Rim, Pariz i Madrid. Međutim, Amsterdam i Pariz su u nedavno postavili ograničenja na dužinu iznajmljivanja stanova, a drugi, poput Barcelone, uveli su stroge propise za domaćine.
AirBnb zakon
Europski parlament je u veljači usvojio pravni akt, nazvan „Airbnb zakon“. Želja je bila poboljšati transparentnost kratkoročnog zakupa sa lokalnim samoupravama.
Najveće platforme za kratkoročno najam sada moraju mjesečno dijeliti podatke sa lokalnim vlastima. One koje imaju manji promet oglasa i turista u obavezi su to da rade svaka tri mjeseca. Pored toga, sprovodit će se i provjare, u cilju borbe protiv nelegalnog iznajmljivanja.
Ove mjere trebalo bi za posljedicu da imaju značajno smanjivanje nelegalnog, odnosno kod poreskih službi neregistriranog izdavanja nekretnina. Sigurno je da to neće imati stopostotni uspjeh, ali će se udio registracija svakako povećati.
Druga strana medalje je – kako govore zagovornici povećanja privatnog turističkog kapaciteta. Uvođenjem u zvanične poreske kanale će povećati cijene zakupa. Stoga će umjesto da iznajmljivanje bude pristupačno velikom broju ljudi, ono zapravo postati skuplje.
Grčke vlasti su to, recimo, riješile tako što jednostavno ništa nisu mijenjale. Izdavateljima smještaja su naredile da skupljaju boravišnu taksu za turiste. Sve platforme su za sada podjednako dozvoljene i otvorene. Objašnjenje je da se ovako podstiče turizam.
Barcelona želi restrikcijama smanjiti kratkoročni najam
Najrestriktivniji model ima Barcelona. Ideja je da postepeno ukine oglašavanje kratkoročnog turističkog smještaja putem Airbnba do kraja desetljeća. Ovo je odgovor na stambenu krizu i zabrinutost lokalne zajednice koja proističe iz negativnog (ekološkog) uticaja turizma. Vlasnici nekretnina u ovom gradu moraju osigurati posebnu turističku licencu da bi legalno iznajmili svoju imovinu za kratkoročni boravak (manje od 31 dana).
Izdavanje novih dozvola je zaustavljeno od 2014. godine. Zbog toga je neophodno nabaviti nekretnine koje već imaju važeće dozvole. Sada se smatraju rijetkim i prodaju se uz premiju. Cijene za ove licence kreću se od 60.000 eura pa naviše, tolika je potražnja za njima. Dodatno, potrebno je nabaviti i certifikat koji dokazuje da nekretnina ispunjava sigurnosne i životne standarde, piše Biznis.rs. Pored toga i registracijski broj u Katalonskom turističkom registru, koji mora biti jasno vidljiv u svim oglasima.
