Rukovoditelji američkih tehnoloških divova Googlea i Mete upozorili su na zaostajanje europske industrije umjetne inteligencije zbog pretjerane regulacije. Na tehnološkoj konferenciji Techarena u Stockholmu istaknuli su da stroga pravila u EU guše inovacije, slično stavu administracije Donalda Trumpa.
EU regulative prestroge
Chris Yiu, direktor javne politike u Meti, izjavio je da europska tehnološka regulativa često djeluje fragmentirano, poput GDPR-a, ili prestrogo. Takav je slučaj Akta o umjetnoj inteligenciji. Prema njegovim riječima, zbog toga proizvodi kasne ili dolaze na tržište u oslabljenoj formi, što najviše pogađa europske potrošače.
Meta je kao primjer navela Ray-Ban Meta pametne naočale. One koriste umjetnu inteligenciju za prevođenje govora ili opisivanje slika osobama s oštećenim vidom. Dolazak ovog proizvoda na europsko tržište odgođen je zbog složenih regulativnih zahtjeva. Tvrtka je tek u studenom počela uvoditi AI funkcije za svoje naočale u nekim europskim zemljama. Ističu da je razlog kašnjenja usklađivanje s europskim regulatornim sustavom.
Meta je izrazila zabrinutost zbog nepredvidive primjene Akta o umjetnoj inteligenciji, što otežava prilagodbu poslovanja. GDPR je također izazvao probleme jer je odgodio lansiranje naočala zbog pitanja povezanih s korištenjem podataka korisnika Instagrama i Facebooka za treniranje AI modela.
Neusklađenost s razvojem tehnologije
Dorothy Chou, voditeljica javne politike u Google DeepMindu, naglasila je da je Akt o umjetnoj inteligenciji kreiran prije pojave ChatGPT-a, što je uzrokovalo neusklađenost s razvojem tehnologije. Istaknula je da regulacija mora biti fleksibilnija i prilagođena brzini tehnološkog napretka kako bi se omogućilo odgovorno korištenje umjetne inteligencije i poticanje industrijskog razvoja.
Velike tehnološke tvrtke sve glasnije kritiziraju strogi pristup EU-a regulaciji tehnologije. Pojačali su lobističke napore kako bi ublažili odredbe Akta o AI-ju. Kent Walker, predsjednik globalnih poslova u Googleu, izjavio je da je europski kodeks prakse za generativne AI modele “korak u pogrešnom smjeru”.
Novoosnovani Ured EU-a za umjetnu inteligenciju objavio je drugi nacrt kodeksa prakse za generativne AI sustave. Joel Kaplan, glavni direktor za globalne poslove u Meti, naglasio je da Meta neće pristati na taj kodeks u trenutnom obliku. Smatra da pravila nameću neprovedive i tehnički neizvedive zahtjeve.
Pretjeran fokus EU na regulaciju
Kritike dolaze i iz administracije Donalda Trumpa. Na AI Action summitu u Parizu, potpredsjednik JD Vance optužio je Europu za pretjerano fokusiranje na regulaciju umjesto na tehnološki rast. Naglasio je da će Trumpova administracija osigurati da se najmoćniji AI sustavi grade u SAD-u, koristeći američke čipove.
Američki potpredsjednik pozvao je na međunarodnu suradnju i stvaranje regulatornih režima koji potiču razvoj AI tehnologije, umjesto da ga guše. Dodao je da je otvoreno regulatorno okruženje u SAD-u potaknulo inovacije i ulaganja. Očekuje se da će do 2028. godine više od polovice od 700 milijardi dolara globalnog ulaganja u AI biti potrošeno u Sjedinjenim Američkim Državama.
Osim tehnoloških divova, i investitori rizičnog kapitala kritiziraju europske regulative. Smatraju da složeni propisi opterećuju tehnološke startupe. Antoine Moyroud, partner u Lightspeed Venture Partners, izjavio je da Europa mora razmišljati izvan okvira GDPR-a i Akta o AI-ju kako bi potaknula pozitivan narativ o tehnologiji.
28. režim
Europski tehnološki poduzetnici prošle godine su predložili “28. režim” kako bi riješili fragmentirane tržišne propise unutar EU-a, pišu Financije. Cilj je olakšati osnivanje dioničkih društava i zapošljavanje u svim zemljama članicama. Podržavaju ga vodeći ljudi iz Stripea i Wisea, koji vjeruju da bi to pojednostavilo dodjelu vlasničkih udjela i povećalo privlačnost europskog tržišta za talente.
Luke Pappas, partner u NEA, istaknuo je da je sadašnji sustav prekompliciran za prekograničnu dodjelu vlasničkih udjela, što otežava privlačenje vrhunskih talenata. Naglasio je da bi standardizacija vlasničkih udjela značajno pomogla europskoj industriji umjetne inteligencije.
Unatoč kritikama, EU nastavlja s provedbom Akta o umjetnoj inteligenciji, tvrdeći da su strogi standardi nužni za zaštitu privatnosti i sigurnost korisnika. Ipak, sve više glasova poziva na prilagodbu regulativa kako bi se potaknule inovacije i konkurentnost Europe na globalnom tehnološkom tržištu.
