Europski zračni prjevoz se povećao za dvadeset posto u protekloj godini

Tijekom 2023. broj putnika koji su u Europskoj uniji (EU) koristili zračni prijevoz povećan je u odnosu na godinu ranije za gotovo petinu ili 19,3 posto. Ukupna brojka putnika bila je 973 milijuna, objavio je Eurostat. U 2022. godini broj putnika bio je 816 milijuna.

Podaci pokazuju da je u svim članicama EU-a porastao broj putnika na godišnjoj razini. Najveći rast zabilježen je u slučaju Malte, i to 33,3 posto, nakon čega slijedi Slovenija s 30,9 posto i Češka s 29,4 posto. Najmanji rast broja putnika viđen je u Estoniji sa 7,9 posto, Grčkoj s 9,6 posto te Litvi s 12,3 posto.

U zračnom transportu robe i pošte u EU došlo je na godišnjoj razini do pada od 5,2 posto. Najviše u Slovačkoj, i to 38,6 posto, te Estoniji s 22,6 posto nižim prometom. Španjolska je bila najbolja u tom segmentu ostvarivši godišnji rast od 17,9 posto.

Nije bilo promjena na ljestvici prvih pet zračnih luka u EU po prometu putnika, a sve su zabilježile rast.

Pariški Charles de Gaulle imao je 67,4 milijuna putnika što je godišnje više za 17,3 posto. Drugi na ljestvici ja amsterdamski Schiphol sa 61,9 milijuna putnika i rastom od 17,9 posto.

Madridski Barajas imao je 60,1 milijun putnika što je povećanje za 20,4 posto. Slijede zračna luka u Frankfurtu s 59,3 milijuna (+21,5 posto) i El Prat u Barceloni sa 49,8 milijuna putnika (+20,6 posto).

Dakle, od ukupnog broja putnika u EU čak nešto malo manje od trećine ili oko 300 milijuna prošlo je kroz pet vodećih aerodroma.

Rimski Fiumicino je na šestom mjestu sa 40,3 milijuna putnika. Zabilježio je najveći rast među prvih deset, i to stopom od 38,2 posto.

Portal Zamaaereo je objavio statistiku regionalnih aerodroma s najvećim rastom i padom prometa.

Aerodromi regije koji ove zime imaju više letova nego prošle:

• Priština 44 više (ove godine 226, prošle 182)
• Sarajevo 27 više (ove godine 111, prošle 84
• Dubrovnik 13 više (ove godine 46, prošle 33)
• Zagreb 10 više (ove godine 387, prošle 377)
• Banja Luka 8 više (ove godine 23, prošle godine 15)
• Tuzla 6 više (ove godine 15, prošle 9)
• Split 4 više (ove godine 67, prošle 63)
• Mostar 3 više (ove godine 6, prošle 3)

Aerodromi regije koji ove zime imaju manje letova nego prošle:

• Beograd 43 manje (ove godine 637, prošle 680)
• Skopje 29 manje (ove godine 174, prošle 203)
• Niš 7 manje (ove godine 21, prošle 28)
• Podgorica 6 manje (ove godine 92, prošle 98)
• Ljubljana 3 manje (ove godine 107, prošle 110)
• Tivat 3 manje (ove godine 28, prošle 31)
• Pula 2 manje (ove godine 13, prošle 15)
• Ohrid 2 manje (ove godine 7, prošle 9)
  
• Isto letova imaju kao i prošle godine Osijek (18), Zadar (11), Rijeka (8) i Morava (2). Redovnih letova nemaju Brač, Lošinj, Portorož i Maribor.
  • To znači da najveća rezanja ima Beograd sa čak 43 leta manje, te Skopje sa 29 letova manje, svi ostali imaju manje od 7 porezanih letova. Najviše dodatnih letova ima Priština (čak 44 više), pa Sarajevo (27 više, Dubrovnik (13 više), pa Zagreb (10 više).