Građani EU su generalno zadovoljni svojim životom. Nivo zadovoljstva osoba starijih od 16 godina u prosjeku 7,3 od 10, prema podacima Eurostata. Stanovnici Finske su najsretniji sa 7,8, a slijede Belgija, Austrija, Rumunjska i Slovenija, sve sa 7,7.
Šta je sa onima sa najnižim rezultatima?
Čini se da su Bugari najnesretniji građani Europske unije. Sa ocjenom 5,9, oni su na dnu spektra zadovoljstva životom.
Danska (sa 8,0 na 7,5) i Švedska (sa 7,9 na 7,5) imale su najveći pad nivoa zadovoljstva u proteklom desetljeću. S druge strane, zemlje koje su zabilježile najznačajniji porast zadovoljstva životom su Cipar (sa 6,2 na 7,5), Bugarska (sa 4,8 na 5,9), Estonija (sa 6,5 na 7,2), Slovenija (sa 7,0 na 7,7) i Grčka (od 6.2 do 6.9).
U ovoj anketi, od ljudi je zatraženo da jednostavno ocjene svoje zadovoljstvo životom od 0 do 10. EU radi na složenijoj definiciji sreće, koja se proteže izvan uobičajenih ocjena BDP-a, prenosi BiF.
Nedavno je Komisija identificirala kriterije „8+1“ za definiranje kvaliteta života: materijalni životni uvjeti, kvantitet i kvalitet zaposlenja, zdravlje, obrazovanje, slobodno vrijeme i društvene interakcije, ekonomska i fizička sigurnost, upravljanje i osnovna prava, životna sredina i, na kraju, sveukupno iskustvo života.
