U Sjedinjenim Američkim Državama posluje 1.873 kompanija čija tržišna kapitalizacija prelazi milijardu dolara. Ovo predstavlja više od trećine ukupnog broja takvih kompanija u svijetu.
Japan je drugi na globalnom nivou, sa 404 javno izlistane kompanije vrijedne preko milijardu dolara. Od 2000. godine, broj kompanija u Indiji čija je vrijednost milijardu dolara ili više porastao je sa 20 na 348.
Na globalnom nivou, postoji ukupno 5.522 javno izlistanih kompanije čija tržišna vrijednost prelazi milijardu dolara. Dok SAD imaju najveći udio, sve veći broj velikih kompanija dolazi iz Indije i šire azijsko-pacifičke regije. Ovaj trend podupiru snažan ekonomski rast, rastući priliv kapitala i povoljna demografska kretanja.
Gdje se nalaze svjetske kompanije vrijedne milijardu dolara?
Sa tržišnom kapitalizacijom od 60,1 trilion dolara, američko tržište dionica drži 49% globalnog tržišnog udjela. Najveću koncentraciju kompanija vrijednih milijardu dolara.
Drugim riječima, SAD imaju oko pet takvih kompanija na svakih milijun stanovnika. Ova snaga može se pripisati tehnološkom napretku, značajnim tokovima rizičnog kapitala i ekonomskoj konkurentnosti Amerike. Usprkos demografskim izazovima, Japan slijedi odmah iza SAD-a, sa 404 kompanije vrijedne milijardu dolara.
Za vrijeme predsjednika Shinza Abea, japansko tržište dionica prošlo je kroz značajne reforme. One su povećale strane investicije i aktivnosti spajanja kompanija. Pored toga, Tokijska burza zahtijeva od kompanija da objasne na koji način planiraju povećati svoju tržišnu vrijednost, posebno na tržištu koje se često smatra potcijenjenim.
Indija zauzima treće mjesto, bilježeći eksplozivan rast velikih kompanija usljed sve većeg učešća investitora i ulaganja u infrastrukturu. Tijekom posljednjih pet godina, njen vodeći burzanski indeks porastao je za 137%—nadmašivši rast S&P 500 indeksa od 98%.
Kina je na šestom mjestu, sa 216 kompanija čija je vrijednost milijardu dolara ili više. Generalno, azijsko-pacifički region ima drugi najveći udio kompanija vrijednih milijardu dolara poslije Sjeverne Amerike—30% ukupnog broja. S druge strane, Latinska Amerika i Afrika imaju najmanje udjele, sa 3% i 1% učešća, prenose Nezavisne.
