Napad Rusije na Ukrajinu tijekom veljače 2022. godine uzrokovao je rast cijena energenata, posebno prirodnog plina. Rast cijena gnojiva će pogoršati problem cijena poljoprivrednih proizvoda u narednim godinama. Ovo će dodatno produbiti prehrambenu krizu. Svoju zabrinutost je javno podjelio AbdulHakim Elwaer, pomoćnik generalnog direktora Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).
“Snabdijevanje plinom i cijene energenata utjecat će na cijene gnojiva. Očekivana kriza đubriva utjecat će na konačnu cijenu robe“, rekao je Elwaer za Anadoliju. Svoja razmišljanja je podjelio na marginama godišnjeg sastanka Grupe Islamske razvojne banke (IsDB) u saudijskom lučkom gradu Jeddah.
Prehrambenu krizu produbila situacija u Ukrajini
Ukrajina je glavni dobavljač žitarica u Europi. Kao što je financa.ba već pisala počela se suočavati s poteškoćama u izvozu žitnih proizvoda. Države koje ovise od uvoza žitarica suočile su se sa nestašicom hrane. Nakon nekog vremena, ti proizvodi su transportovani preko Žitnog koridora, koji je pokrenut zahvaljujući posredovanjem Turske.
Elwaer je rekao da su korisnici postali svjesni da je bitno imati više dobavljača. Te su umjesto dosadašnje prakse da se oslanjaju na jedan izvor u jednoj geografskoj regiji, države pronašle različite dobavljače u različitim regijama. Cilj je spriječiti da postanu žrtve regionalne krize. Maroko i Egipat su ulaganjima značajno unaprijedili proizvodnju zadnjih deset godina kako bi maksimizirali distribuciju.
Dotičući se sukoba u regionu Bliskog istoka, rekao je da se zemlje koje prihvataju veliki broj raseljenih sada fokusiraju na uspostavljanje mira u svojim regijama. Istakao je da bi konflikt u Sudanu mogao imati direktan uticaj na sigurnost hrane ali i na susjedne zemlje.
Dakle, sve je više zabrinutosti zemalja u cijelom regionu da pokušaju riješiti ove sukobe. Znaju da sukobi ne uzrokuju samo sigurnost hrane i ljudsku krizu u zemlji, već i u susjednim zemljama.
AbdulHakim Elwaer, pomoćnik generalnog direktora FAO
Ocjenjujući situaciju u državama koje preživljavaju prehrambenu krizu, rekao je da je hrana dostupna, ali da pristupačnost nije dovoljna za sve.
“Sigurnost hrane ne znači nužno da morate proizvoditi ukupnu hranu koja vam je potrebna kod kuće. Ne postoji zemlja koja može proizvesti svu hranu koja joj je potrebna. Dakle, svaka zemlja, koja ne može proizvesti dovoljno hrane, treba da upravlja svojom ekonomijom, organizuje sistem zaliha hrane i diverzificira izvore uvoza“, rekao je Elwaer.
On je napomenuo da je FAO pozvao na uspostavljanje instrumenta MMF-a i Svjetske banke za kratkoročni dug kako bi se pomoglo zemljama koje se suočavaju s nesigurnošću hrane potaknutom crnomorskom krizom.