Mnoge poznate njemačke tvrtke poput Römertopfa, Arka, Eillessa ili Hussela nedavno su proglasile bankrot. No jesu li to izolirani slučajevi ili je Njemačku pogodio veliki val bankrota?
Stručnjak Reint Gropp, voditelja Leibnizova instituta za ekonomska istraživanja Halle (IWH) smatra da unatoč tome što ne očekuje da će broj stečajeva pasti, ne može reći ni da je posrijedi val bankrota.
Udruženje stečajnih upravitelja je pak nešto konkretnije. ‘Ako promatramo samo sadašnji period, doima se kao da imamo val bankrota. No usporedimo li trenutačni porast s prijašnjim razdobljima, možemo zaključiti da je broj stečajeva tek na razinama prije pandemije i daleko od maksimalnih vrijednosti u financijskim krizama’, kazali su iz Udruženja za Tagesschau.
U ožujku 2016. u Njemačkoj je 1099 tvrtki podnijelo zahtjev za stečajem. Dok je u siječnju ove godine to napravilo 1077 tvrtki – otprilike kao u proljeće 2016.
Državne intervencije održale su tvrtke na životu tijekom pandemije. Pa se posebice sada, u postpandemijskom razdoblju kad više nema tih državnih potpora, osjeti značajan skok broja bankrota.
‘Trenutno smo svjedoci velike strukturne promjenu u gospodarstvu – tranziciji sa starih tehnologija i izvora energije – s prljave prema zelenoj energiji’, kaže Gropp. Sve to opterećuje tvrtke i neki poslovni modeli više nisu konkurentni.
Posebice je pogođeno građevinarstvo, koje pored velikih troškova zbog zelene tranzicije pati od visokih cijena energenata, ali i povećanja kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... i problemima u opskrbnim lancima.
Ukupno je prošle godine 81 građevinska tvrtka pokrenula stečaj, a posljedično su zaustavljeni i mnogi projekti diljem Njemačke.
