Iskustvo s generativnom umjetnom inteligencijom iz prve ruke ima jedna od tri organizacije u srednjoj Europi. Dok samo 4 posto trgovačkih društava pasivno čeka da njihovi konkurenti preuzmu inicijativu. Više od tri četvrtine financijskih direktora u srednjoj Europi (73 posto) smatra da je generativna umjetna inteligencija ključna za strategiju njihovih trgovačkih društava. Prema istraživanju Deloitte-a nazvanom „Jeste li spremni za generativnu umjetnu inteligenciju?“, polovica ispitanih financijskih direktora očekuje smanjenje troškova nakon što implementiraju generativnu umjetnu inteligenciju u svoje poslovanje.
Ispitivanje je dio 16. izdanja Deloitteova istraživanja stavova financijskih direktora u srednjoj Europi. Obuhvaća stavove oko 500 financijskih direktora organizacija. Prisutnih na tržištima u 15 država srednje Europe o ključnim prednostima i izazovima uvođenja generativne umjetne inteligencije. Ovo najnovije izdanje istraživanja pruža detaljan pregled gospodarskih i poslovnih izgleda, te analizira mogućnosti rasta trgovačkih društava. Dodatno, istražuje se trenutačno poslovanje odjela za financije kroz prilog o financijskom poslovanju.
Umjetna inteligencija zažna za poslovnu strategiju
Velika većina financijskih direktora u srednjoj Europi, što čini 73 posto, vjeruje da je generativna umjetna inteligencija važna za njihovu poslovnu strategiju. Iako u različitim stupnjevima. Za 22 posto njih, umjetna inteligencija je vrlo važna ili važna za implementaciju poslovne strategije. Dok za 27 posto nije toliko bitna. Zanimljivo je da oko 80 posto ispitanika u Poljskoj i Rumunjskoj smatra da je generativna umjetna inteligencija relevantna za poslovnu strategiju. Dok samo 53 posto ispitanika u Češkoj i Slovačkoj dijeli tu percepciju.
Kada se fokusiramo na specifične sektore poput tehnologije, medija i telekomunikacija, potrošačkog sektora te sektora poslovnih i profesionalnih usluga, vidimo da će veći dio ispitanika (38 posto za tehnološki sektor, 33 posto za potrošački sektor i sektor poslovnih i profesionalnih usluga) smatrati generativnu umjetnu inteligenciju važnom ili čak vrlo važnom. Isto tako, i u sektoru financijskih usluga, 27 posto ispitanika dijeli isto mišljenje.
Trgovačka društva sklonija su eksperimentiranju s novim tehnologijama nego njihovom uvođenju
Prema izvješću Deloitte-a, samo 11 posto najnaprednijih financijskih direktora u srednjoj Europi uključilo je generativnu umjetnu inteligenciju u svoju strategiju. Dok je četvrtina njih tek započela s eksperimentiranjem s ovom tehnologijom. Češka i Slovačka predvode uvođenje novih tehnologija, dok se Poljska i regija CE South, smatraju najnesigurnijima u sljedećim koracima. Unatoč tome što većina trgovačkih društava nema jasnu viziju o primjeni generativne umjetne inteligencije, samo mali postotak ih čeka da konkurencija prva poduzme korake. U Baltičkoj regiji vrlo mali postotak ih je aktivno uključio u svoje strategije. Iako veći broj ispitanika vidi generativnu umjetnu inteligenciju kao eksperimentalnu
Najvjerojatnije, sektori za integraciju rješenja temeljenih na generativnoj umjetnoj inteligenciji u svoje strategije su: tehnološki, medijski i telekomunikacijski sektor (21 posto), prirodne znanosti (20 posto) te sektor poslovnih i profesionalnih usluga (17 posto).
Niži troškovi, veća učinkovitost
Što se više koristi generativna umjetna inteligencija, to su njezini troškovi niži, a učinkovitost veća. Za polovicu (49 posto) financijskih direktora u srednjoj Europi, glavna prednost uvođenja generativne umjetne inteligencije u njihovo poduzeće je smanjenje troškova. Dok se povećana točnost predviđanja nalazi na drugom mjestu (43 posto). Produktivnost i učinkovitost, koje za 34 posto ispitanika u srednjoj Europi predstavljaju ključne faktore uvođenja generativne umjetne inteligencije, mogu značajno transformirati poslovanje.
No, najveća vrijednost i razlike u strategiji nastat će kroz upotrebu nove tehnologije radi inovacija. Jedan od tri ispitanika u srednjoj Europi (36 posto) smatra da je generativna umjetna inteligencija bitna za razvoj novih kapaciteta, usluga ili proizvoda. Pri čemu Češka (40 posto) i Rumunjska (42 posto) pokazuju najbolje razumijevanje potencijala inovacija.
Zanimljivo je primijetiti da je relativno velik broj poljskih ispitanika izrazio interes za integraciju generativne umjetne inteligencije u svoje poslovanje (36 posto u usporedbi s prosjekom od 22 posto u srednjoj Europi). Kao i za destabiliziranje konkurencije (21 posto u usporedbi s prosječnih 6 posto).
Međutim, financijski direktori iz Poljske ne vide generativnu umjetnu inteligenciju kao sredstvo za unaprjeđenje korisničkog iskustva. Samo 17 posto ispitanika, u usporedbi s prosječnih 34 posto u drugim dijelovima regije i gotovo 42 posto u Baltičkoj regiji. Na primjer, trećina ispitanika u Češkoj (34 posto) vjeruje da je generativna umjetna inteligencija učinkovit alat za održavanje koraka s tržištem. Dok je prosjek za to 24 posto.
Fokus na klijente
Smanjenje troškova se smatra primarnom prednošću generativne umjetne inteligencije u većini sektora. Posebno u kapitalno intenzivnim sektorima poput proizvodnje (58 posto), energetike, komunalnih usluga i rudarstva (svaki sa 58 posto), te građevinskog sektora (54 posto).
Financijski direktori u sektoru poslovnih i profesionalnih usluga fokusiraju se na klijente. Gdje razvoj novih proizvoda i usluga te povećano zadovoljstvo korisnika (47 posto) predstavljaju glavne prednosti uvođenja generativne umjetne inteligencije. U sektoru potrošačkih dobara, veća točnost prognoza, modela i planiranih scenarija (50 posto) najviše se cijeni. Istodobno, u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija, prioritet se daje razvoju novih kapaciteta, proizvoda i usluga (49 posto). Nakon čega slijedi smanjenje troškova (47 %).
