Prema mnogim stručnjacima za sirovine, trgovina bakrom očekuje “superciklus”. S obzirom na ključnu ulogu bakra u prelasku na klimatski neutralno gospodarstvo.
Već dugo cijena bakra na svjetskim tržištima relativno stabilno oscilira i nije značajno utjecala na investitore. Međutim, situacija se sada mijenja. Od travnja, cijena ovog metala uporno se približava granici od 10.000 dolara po toni. Ranije je postojala pouzdana veza između globalnog gospodarskog rasta i potražnje za bakrom. Unatoč trenutnoj slaboj globalnoj ekonomiji, potražnja za bakrom značajno raste, piše Seebiz.
Na londonskoj burzi metala London Metal Exchange, cijena bakra je prvog svibnja porasla za 1,7 posto, dosegnuvši 10.033,50 dolara po toni. Što je ponovno dostizanje cijene iz travnja 2022. Prema Sandeepu Dagi iz analitičke tvrtke Metal Intelligence Centre, indeksni fondovi i fondovi koji trguju na burzi potiču ulaganja privatnih investitora na tržištu metala.
Ako želimo preći na proizvodnju energije bez korištenja fosilnih goriva, ključno je elektrificirati gospodarstvo. A za to je neophodan bakar kao crveni metal. Joachim Berlebach iz tvrtke Earth Resource Investments iz Züricha ističe da je bakar najvažnija sirovina za energetsku transformaciju zbog svojih fizikalnih svojstava, posebno svoje električne vodljivosti. Berlebach tvrdi da bi za napuštanje fosilnih goriva u idućih trideset godina trebalo koristiti otprilike istu količinu bakra kao do sada u cijeloj ljudskoj povijesti.
Dekarbonizacija gospodarstva
Michael Widmer, strateg za sirovine u banci Bank of America (BofA), istaknuo je u njemačkim novinama za gospodarska pitanja Handelsblatt da je glavni razlog rasta cijene bakra dekarbonizacija gospodarstva. On naglašava da se bakar koristi u gotovo svim sektorima i stoga predstavlja važan pokazatelj ekonomske konjunkture.
Nije samo potražnja koja raste, već i ponuda stagnira ili čak opada. Što dodatno potiče rast cijena. Joachim Berlebach, stručnjak za sirovine, nije iznenađen tim trendom. Navodi nedostatak investicija u nove rudnike bakra u proteklih deset godina kao razlog nedovoljne ponude.
Analitičar Widmer iz Banke Amerike (BofA) također izražava zabrinutost zbog nedostatka investicija. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), Widmer objašnjava da možemo procijeniti godišnju potražnju za bakrom do 2050. godine te na temelju toga izračunati potrebne investicije u nove rudnike – najmanje 127 milijardi dolara godišnje. Međutim, prošle godine su te investicije iznosile samo 104 milijarde dolara, a od 2012. godine su konstantno opadale.
Berlebach ističe da problem nije jednostavno riješiti. Čak i ako bi cijena bakra nastavila rasti, proizvodnja ne bi mogla biti povećana dovoljno brzo, jer od početka istraživanja do početka proizvodnje može proći i do 15 godina. S obzirom na smanjenje koncentracije bakra u rudačama, nove rudnike treba planirati s većim kapacitetom.
Widmer kazuje da novi rudnici često susreću otpor zbog utjecaja na okoliš koji proizlazi iz vađenja bakra. U razgovoru za Handelsblatt, on navodi primjer iz središnje Amerike: prošle godine rudarsko poduzeće First Quantum bilo je prisiljeno zatvoriti najveći rudnik bakra u Panami zbog takvih problema.
“Prvo je došlo do sukoba između vlade i poduzeća First Quantum. Zatim su uslijedili prosvjedi lokalnog stanovništva. Konačno, vlada je odlučila zatvoriti rudnik i izjavila da se više neće vratiti na tržište.”
Ekonomska isplativost
Kada je riječ o sirovinama ili metalima, često se spominje da su ove sirovine prisutne i u Njemačkoj te da ih samo treba iskopati. Međutim, prema Joachimu Berlebachu, stvari stoje drugačije. Berlebach smatra da proizvodnja bakra u Njemačkoj nije ekonomski isplativa jer je količina bakra u rudači relativno mala, te da je to moguće samo u teorijskom smislu.
“Prema mom mišljenju, rudarstvo u velikom opsegu u Njemačkoj nije moguće zbog nedostatka velikih nalazišta i dugotrajnih birokratskih postupaka. Mi smo ovisni o nalazištima bakra u Južnoj Americi ili u Kongu. Kada smo ga pitali može li Njemačka riješiti svoju ovisnost o uvozu bakra, odgovorio je jednostavno: “Ne!”
Bez bakra, bez obzira na izvor, ne može se osigurati.
Iako je istina da se za dalekovode može koristiti aluminij, kada je potrebna zavojnica, kao što je slučaj u vjetroelektranama ili električnim automobilima, ne možemo se osloniti samo na aluminij. Aluminij ima samo 65% vodljivosti bakra, što bi rezultiralo previše debelim kablovima.
Pad cijene se ne očekuje
Michael Widmer, analitičar iz Banke Amerike, predviđa da će visoke cijene bakra ostati trajno. “Iako su moguće kratkoročne korekcije, dugoročno očekujem rast cijena”, izjavio je Widmer za Handelsblatt. On tvrdi da se bakar nalazi pred dugotrajnim “superciklusom” koji će dugo trajati.
Čak ni Joachim Berlebach ne očekuje pad cijena.
“Future Markets trenutno pokazuju rastuće cijene. Nedostatak kod vlasnika rudnika doseže najvišu razinu.” Istovremeno, troškovi vađenja i daljnje obrade bakra su na rekordno niskim razinama, izvještava DW.
Međutim, stižu i ove vijesti: Norveška vlada priprema se za početak eksploatacije bakra na velikim dubinama mora ispred svoje obale. Već početkom 2023. godine, relevantna agencija za projekte na morskoj pučini izvijestila je da se u norveškim vodama nalaze “velike količine rudnog bogatstva”, uključujući ne samo cink i kobalt, već i bakar. Međutim, čini se da ovo neće biti dovoljno za zadovoljenje trenutne potražnje za tim sirovinama.
