Podatak prema kojemu su se građani BiH u mjesec dana zadužili za dodatna 72 milijuna maraka. U isto vrijeme deponirali u banke 130 milijuna maraka na ilustrativan način govori o dvije stvari. Prva je činjenica da rast troškova života, a poglavito cijene prehrane i usluga u znatnoj mjeri traže dodatne izvore financiranja poput nenamjenskih kredita za saniranje određenih tekućih obveza.
Druga je pak nastavak rasta povjerenja u banke. One su se pokazale kao najsigurniji i dugoročno najisplativiji način štednje. Pri tome je od osobitog značaja činjenica da je bh. bankarski sustav siguran i uređen. Ovo jača povjerenje klijenata, a osobito stanovništva. Večernji list analizirao je posljednje podatke iz segmenta monetarnih kretanja koje je objavila Centralna banka BiH. Oni otkrivaju nastavak trendova kojima svjedočimo već dulje vrijeme.
Struktura zaduženja
U smislu kreditnog zaduženja ukupni krediti domaćim sektorima na kraju studenoga 2024. godine iznosili su 25,58 milijardi KM. U odnosu na prethodni mjesec zabilježeno povećanje kredita od 206,6 milijuna KM (0,8%). Najveći kreditni rast, i to za 73,2 milijuna maraka, odnosi se na privatna poduzeća. Ovo može upućivati na više čimbenika, poput proširenja poslovanja kroz nove investicije. Ali i održavanja dosegnute razine poslovanja u vremenu kada svjedočimo padu ekonomske aktivnosti na europskim tržištima.
Drugo mjesto čine krediti stanovništva koji su porasli za 72,4 milijuna maraka. Slijede krediti vladinih institucija koji su porasli za 20,1 milijun KM, nefinancijskih javnih poduzeća za 16,2 milijuna KM (2,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 24,8 milijuna KM (9,2%).
U godini dana (kraj studenoga 2023. u odnosu na kraj studenoga 2024.) ukupni krediti svim sektorima porasli su za 2,28 milijardi KM. Najveći udio čine krediti stanovništva koji su rasli za 1,07 milijardi KM.
Slijede krediti privatnih poduzeća koji su zabilježili rast od 967,4 milijuna KM. Krediti vladinih institucija su rasli 190,5 milijuna KM te krediti ostalih domaćih sektora koji su veći za 76,1 milijun KM (34,7%). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjoj razini zabilježeno je kod nefinancijskih javnih poduzeća za 26,3 milijuna KM.
Uvidom u strukturu ukupne zaduženosti, na prvom mjestu su građani BiH koji otplaćuju kredite vrijedne 12 milijardi i 832,5 milijuna maraka. Slijede privatna poduzeća s kreditima od 10 milijardi i 590,4 milijuna maraka. Dok su vladine institucije zadužene u iznosu od milijardu i 282,8 milijuna maraka. Krediti javnih poduzeća iznose 574,3 milijuna maraka, a krediti ostalih domaćih sektora 295,1 milijun maraka.
Pitanje kreditne zaduženosti građana BiH može se vezati i uz samu strukturu odobrenih kredita. Pri čemu je jasno kako oni nenamjenski čine većinu. Večernji list nedavno je iz Centralne banke BiH dobio podatke o kretanju kredita po namjeni. Pa su tako, primjerice, na kraju rujna 2024., od ukupno 12 milijardi i 664 milijuna maraka kredita građana BiH, čak 9,2 milijarde činili nenamjenski potrošački krediti.
Struktura depozita
S druge strane monetarne vage primjećuje se konstantan rast depozita, odnosno štednje. Kako stanovnika BiH tako i ostalih sektora koji u bankama pronalaze najsigurniji način čuvanja svojih financijskih sredstava. Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju studenoga 2024. godine iznosili su 33,26 milijardi KM. Uvidom u njihovu strukturu vidljivo je da ponovno prednjače žitelji BiH koji u bankama čuvaju 17 milijardi i 238,1 milijun maraka. Slijede privatna poduzeća sa 7,9 milijardi, vladine institucije s 4 milijarde i 234 milijuna KM, javna poduzeća s milijardom i 949,2 milijuna maraka.
Depoziti ostalih domaćih sektora iznose milijardu i 932,5 milijuna KM. U odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 234,9 milijuna KM. Povećanje depozita na mjesečnoj razini registrirano je kod sektora stanovništva za 130 milijuna KM, kod privatnih poduzeća za 126,1 milijun KM, kod vladinih institucija za 5,7 milijuna KM i kod ostalih domaćih sektora za 19,9 milijuna KM. Depoziti su na mjesečnoj razini smanjeni kod nefinancijskih javnih poduzeća za 46,7 milijuna KM. U godini dana svi sektori u BiH dodatno su uštedjeli na bankama 2,33 milijarde KM.
Bankarski sustav suvremen, uređen i siguran
Pri čemu su najviše porasli depoziti stanovništva, i to za 1,56 milijardi KM. Slijede depoziti privatnih poduzeća uz rast od 867,3 milijuna KM, nefinancijska javna poduzeća s rastom od 25,8 milijuna KM te ostali domaći sektori uz porast štednje od 129,9 milijuna KM. Depoziti su na godišnjoj razini smanjeni kod vladinih institucija za 260,4 milijuna KM. Rast štednje u bankama struka objašnjava činjenicom da je bankarski sustav u BiH uređen i siguran.
Ravnatelj Agencije za bankarstvo Federacije BiH Jasmin Mahmuzić nedavno je za Večernji list naglasio kako u svrhu štednje ili kod odgađanja potrošnje biramo opciju koju smatramo sigurnom i primjerenom svojim potrebama. Dodatni motivi mogu biti vezani uz fleksibilnost, mobilnost, praktičnost i stalnu dostupnost depozita. Pri tome je kazao kako je naš bankarski sustav suvremen, uređen i siguran.
