Grčka je danas paralizirana štrajkom, dok su radnici iz raznih sektora izrazili nezadovoljstvo životnim standardom. Brodovi su ostali usidreni u lukama, a željeznički i autobusni promet potpuno su obustavljeni. U prosvjedima sudjeluju transportni radnici, liječnici, učitelji, građevinski radnici i mnogi drugi. Njihov je cilj ukazati na potrebu za višim plaćama i boljim uvjetima rada.
Tijekom dužničke krize od 2009. do 2018., mnogi su Grci osjetili značajne rezove u plaćama i mirovinama. Grčka ekonomija tada se smanjila za četvrtinu, dok je zemlja bila na rubu izlaska iz eurozone. Pomoć u iznosu od 280 milijardi eura pomogla je stabilizirati situaciju, ali uz visoku cijenu za građane. Iako se gospodarstvo oporavlja od 2018., nezadovoljstvo plaćama i dalje raste, prenose HRT.
Sindikati nezadovoljni trenutnim plaćama
Od preuzimanja vlasti 2019., vlada premijera Kiriakosa Micotakisa povisila je minimalnu bruto plaću na 830 eura mjesečno. Plan je do 2027. podići minimalnu plaću na 950 eura, no mnogi smatraju da je to nedovoljno. Grci tvrde da su troškovi života, uključujući energiju, hranu i stanovanje, značajno porasli. Sindikati upozoravaju kako trenutne plaće ne pokrivaju osnovne mjesečne troškove građana.
Najveći grčki sindikat privatnog sektora, GSEE, pozvao je na značajno povećanje plaća kako bi radnici lakše preživjeli. U priopćenju sindikata stoji kako su stanarine i osnovne cijene drastično porasle, dok plaće stagniraju. GSEE, koji predstavlja oko 2,5 milijuna radnika, optužuje oligopole za usklađene prakse koje umjetno povećavaju cijene osnovnih proizvoda.
Očekuje se masovni prosvjed u centru Atene, gdje će radnici iznijeti svoje zahtjeve vlastima. Premijer Micotakis priznao je kako postoji prostor za poboljšanja plaća i životnog standarda. Također, ponovno je pozvao Europsku uniju da pomogne u rješavanju visokih cijena energije u Grčkoj. Grci trenutno plaćaju više za struju u usporedbi s većinom zemalja EU-a.
Štrajk se održava na dan kada vlada podnosi svoj konačni proračun za 2025. parlamentu na raspravu. Prema proračunskim nacrtima, gospodarski rast sljedeće godine procjenjuje se na 2,3 posto. Vlada očekuje veće porezne prihode zahvaljujući digitalizaciji plaćanja i rastu prodaje nekretnina. Unatoč optimističnim projekcijama, građani smatraju da rast gospodarstva ne prati njihov standard života.
