Profesor Geoffrey Hinton, poznat kao “kum umjetne inteligencije,” tvrdi da će vlade morati uvesti univerzalni temeljni dohodak. I to kako bi se nosile s utjecajem umjetne inteligencije na nejednakost.
Kritičari tvrde da bi takav potez bio izuzetno skup. Te da bi skrenuo financijska sredstva s javnih usluga i ne bi nužno smanjio siromaštvo.
Hinton je izjavio za BBC Newsnight da izražava duboku zabrinutost zbog mogućnosti da umjetna inteligencija preuzme mnoge rutinske poslove. Što je potaknulo njegovu preporuku o davanju fiksnog iznosa gotovine svakom građaninu. Dodao je da su ga savjetovali dužnosnici iz Downing Streeta te da je preporučio univerzalni temeljni dohodak kao koristan koncept.
Unatoč uvjerenju da će umjetna inteligencija povećati produktivnost i bogatstvo, istaknuo je da će veći dio novca završiti kod bogatih pojedinaca. Dok će oni čiji poslovi budu izgubljeni biti zanemareni, što bi moglo imati negativne posljedice za društvo.
Profesor Hinton je inače poznat kao pionir neuronskih mreža. Ključne teorijske osnove trenutačnog procvata umjetne inteligencije. Do prošle godine, radio je u Googleu, ali je napustio tu tehnološku tvrtku. I to kako bi mogao otvorenije upozoravati na opasnosti neregulirane uporabe umjetne inteligencije.
Ideja univerzalnog temeljnog dohotka sastoji se u tome da država osigurava svakom pojedincu određeni iznos novca. Bez obzira na njihov financijski status.
Prema kritičarima, uvođenje takvog sustava bilo bi financijski zahtjevan potez. Te bi mogao umanjiti sredstva koja se ulažu u javne usluge, a istovremeno ne bi nužno doprinio smanjenju siromaštva.
No, glasnogovornik britanske vlade istaknuo je da trenutno ne postoji inicijativa za implementaciju univerzalnog temeljnog dohotka.
Hinton nije optimističan
Hinton smatra da prošlogodišnji događaji u svijetu otkrivaju nedostatak volje vlada da kontroliraju vojnu primjenu umjetne inteligencije. Također, zbog ubrzanog razvoja i konkurencije, tvrtke koje se bave tehnološkim proizvodima nisu uložile dovoljno napora u osiguranje sigurnosti svojih proizvoda.
Naglasio je da postoji 50-postotna vjerojatnost da ćemo se suočiti s AI-jem koji će pokušati preuzeti kontrolu nad ljudima u roku od pet do 20 godina, što bi moglo predstavljati prijetnju koja bi dovela do izumiranja ljudske vrste. On ističe zabrinutost zbog mogućnosti stvaranja oblika inteligencije koji bi nadmašio biološku inteligenciju.
U takvom scenariju, umjetna inteligencija bi mogla dobiti poticaj da preuzme proaktivnu ulogu i autonomno razvije ciljeve usmjerene na uspostavljanje kontrole nad ljudima, prema mišljenju profesora.
Hinton je istaknuo da postoje indikacije da veliki jezični modeli, koji su AI algoritmi za generiranje teksta, mogu namjerno davati nepouzdane informacije. Dodatno je upozorio da bi nedavne primjene umjetne inteligencije u generiranju tisuća vojnih ciljeva mogle potaknuti daljnje značajne promjene.
Tko kontrolira AI, kontrolira svijet
Hinton je izrazio najveću zabrinutost zbog mogućnosti da algoritmi autonomno donose odluke o prekidu ljudskih života.
Iako vjeruje da bi moglo biti potrebno uspostaviti nešto što bi funkcioniralo poput Ženevskih konvencija kako bi se regulirala vojna upotreba umjetne inteligencije i postavili pravni standardi za humanitarno postupanje tijekom ratnih sukoba, ističe da će to biti malo vjerojatno dok se ne suočimo s izuzetno ozbiljnim situacijama.
Kada je upitan sudjeluje li Zapad u utrci s autokracijama poput Rusije i Kine u vojnoj primjeni umjetne inteligencije, profesor Hinton je podsjetio na Putinovu izjavu prije nekoliko godina: “Tko kontrolira AI, kontrolira svijet.”
Hinton je izjavio da vjeruje kako se autokracije poput Rusije i Kine intenzivno trude u istraživanju umjetne inteligencije, ali smatra da je Zapad vjerojatno napredniji u tome. Ipak, ističe da Kina ulaže više resursa, što može potaknuti trku u vojnoj primjeni. Zaključuje da bi efikasnije rješenje bilo zabraniti vojnu upotrebu umjetne inteligencije.
Izvor: poslovni.hr
