Američki predsjednik Donald Trump već je prvog dana mandata krenuo s potezima za povećanje američke proizvodnje nafte i plina. Danas američka naftna industrija počinje razmatrati smanjenje proizvodnje i otpuštanja zbog dvostrukog udara. Povećane proizvodnje nafte OPEC-a i carina koje su smanjile potražnju. Reklo bi se da stvari ne idu po planu Donald-a Trump-a.
SAD je najveći svjetski proizvođač
SAD je najveći svjetski proizvođač nafte, s oko 13,55 milijuna barela dnevno. Oni zapošljavaju milijune radnika i generira bilijuna dolara godišnje. Trump je vodio kampanju pod sloganom “buši, samo buši” . Inzvanredno stanje u energetici koje je proglasio prvog dana mandata imalo je cilj olakšati kompanijama povećanje proizvodnje. Državnim je dužnosnicima naložio da učine sve kako bi poduprli industriju.
Umjesto toga, tržište je ovog mjeseca uzdrmao nagli pad američkih terminskih cijena nafte na oko 55 dolara po barelu. Podsjećamo, dan prije Trumpove inauguracije iznosila je 78 dolara. Mnoge kompanije kažu da ne mogu profitabilno bušiti ako cijene padnu ispod 65 dolara po barelu. Nove carine poskupit će nabavu čelika i opreme što bi moglo dodatno obeshrabriti bušenje, osim ako cijene nafte znatno ne porastu.
Naftna tržišta, zajedno s Wall Streetom, počela su naglo padati 2. travnja kada je Trump najavio carine trgovinskim partnerima. Nedugo nakon toga, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici iz OPEC+ najavili su ubrzano povećanje proizvodnje. Ovo je potisnulo cijene američke nafte na najniže razine od pandemijskih zatvaranja. Američka Uprava za energetske informacije (EIA) drastično je smanjila svoju procjenu cijene američke sirove nafte za 2025. na 63,88 dolara po barelu, s prethodnih 70,68 dolara, pozivajući se na globalnu trgovinsku politiku i veću proizvodnju OPEC-a.
Potrošnja nafte će porasti
Globalna potrošnja nafte u 2025. porast će za 0,9 milijuna barela dnevno. Ovo je 0,4 milijuna manje nego u prethodnoj procjeni, objavila je EIA prošli tjedan. Čak i prije pada cijena potaknutog carinama, najveće kompanije poput Chevrona i SLB-a već su najavile otpuštanja kako bi smanjile troškove.
“Ako cijene padnu ispod 60 dolara i tamo ostanu, sigurno će pasti broj bušotinskih postrojenja”, rekao je Roe Patterson, upravljački partner Marauder Capitala, kompanije za privatni kapital koja ulaže u sektor usluga naftnih polja.
“Definitivno su otvorili vrata zemljama OPEC-a da ovdje osvoje tržišni udio. To je nenamjerna, samonanesena rana”, rekao je Patterson za Reuters. “Bilo je protuintuitivno da administracija misli kako će naftne tvrtke ‘bušiti, samo bušiti’ kada su cijene niske”, dodao je.
Broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u krajem ožujka iznosio je 506. Ovo je pad za 382 bušotine od 2018., koja je bila vrhunac u posljednjem desetljeću. “Ako cijene nafte ostanu u rangu 50 dolara, broj bušotina će pasti, i to za više od 10 ili 20 posto. Ako se cijena duže vrijeme zadrži oko te vrijednosti, ne bih se iznenadio da padne i do 50 posto”, rekao je Cam Hewell, predsjednik i izvršni direktor Premium Oilfield Technologiesa.
Proizvodnja nafte sve skuplja
Prosječni ‘break-even’, odnosno trošak razvoja nove bušotine u SAD-u, bio je ispod 48 dolara po barelu, prema podacima tvrtki Rystad Energy i Wood Mackenzie. Kada se uračunaju isplate dividendi, otplate dugova, korporativni troškovi i ostalo, ta cijena raste iznad 60 dolara po barelu.
“U stvarnosti, čak i kompanija koja posluje s ‘break-even’ cijenom od 40 dolara po barelu bila bi sklona usporiti aktivnosti ako cijene padnu ispod 65 dolara. Razina bi pokrivenosti dividendi bila ugrožena”, rekao je Matthew Bernstein, potpredsjednik u Rystadu, prenosi Poslovni.
