Glavni uzrok kontinuiranog jačanja inflacije je konstantan skok vrijednosti energenata koji su pokretač gospodarstva. InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... potrošačkih cijena u eurozoni premašila je u kolovozu devet posto i dosegnula nove rekordne razine, u okruženju kontinuirano snažnog poskupljenja energenata i hrane, pokazale su u srijedu najnovije procjene Eurostata.
Prva procjena pokazuje da je rast potrošačkih cijena u 19 zemalja koje dijele zajedničku valutu, iskazan harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u kolovozu ponovo ubrzao na godišnjoj razini, dosegnuvši 9,1 posto, nakon 8,9-postotnog rasta u srpnju.
Cijene konstantno rastu
Time je inflacija u eurozoni dosegnula novu najvišu razinu otkada je Eurostat počeo objavljivati izvješća u siječnju 1996. godine. U usporedbi sa srpnjem potrošačke su cijene u eurozoni u prosjeku porasle za 0,5 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Glavni razlog kontinuiranog jačanja inflacije i dalje je skok cijena energije, u okruženju šestomjesečnog rata u Ukrajini i sankcija Rusiji zbog invazije na susjednu zemlju te pojačane neizvjesnosti u opskrbi Europe ruskim plinom, prenosi Jutarnji.hr.
Energenti pokretač poskupljenja
Cijene energije u mjesecu na izmaku u eurozoni su tako bile za 38,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, nakon što su u srpnju bile veće za 39,6 posto. Na mjesečnoj su razini ostale nepromijenjene.
Ubrzao je rast cijena hrane, alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, na 10,6 posto, sa srpanjskih 9,8 posto. Na mjesečnoj razini poskupjela je za jedan posto, pokazuju prve procjene statističkog ureda. Kada se i izuzmu promjenjive cijene energije i hrane, inflacija je ponovno ubrzala, na 5,5 posto, s 5,1 posto u srpnju.
Baltik iznad 20 posto
Baltičke su države i u kolovozu bilježile najviše godišnje stope inflacije, a najsnažnije su ponovo porasle cijene u Estoniji, od 25,2 posto. U Litvi i Latviji uvećane su za 21,1 odnosno za 20,8 posto. Polovina članica eurozone bilježi dvoznamenkaste stope inflacije, a u skupini s rastom cijena u rasponu od 10 do 20 posto najvišu bilježe Nizozemska i Slovačka, od 13,6 odnosno 13,3 posto. U Njemačkoj i Italiji, cijene su porasle 8,8 odnosno devet posto, pokazuju prve procjene.
Najnižu godišnju inflaciju u kolovozu imala je Francuska, drugo najveće gospodarstvo eurozone, gdje je iznosila 6,5 posto, pokazuju prve procjene Eurostata. Blizu je i Irska s inflacijom od 8,9 posto. Slovenija bilježi inflaciju od 11,5 posto.
Prognoza nije optimistična
Jučerašnji Financial Times u svom izdanju donosi prognozu za jesen, u kojoj navodi da će se inflacija u eurozoni zadržati na dvoznamenkastoj razini tijekom jeseni i zadržati se kao rezultat skoka cijena energenata. Viša očekivanja inflacije stvaraju dodatni pritisak na Europsku središnju banku da razmotri povećanje kamatnih stopa, iako mnogi ekonomisti predviđaju snažnu recesiju potaknutu skokom cijena energije.
