Broj stranih radnika u Japanu dosegao je rekordnu razinu, što potvrđuje sve veću ovisnost trećeg najvećeg svjetskog gospodarstva o radnoj snazi iz inozemstva. Nedostatak domaćih radnika postao je ozbiljan izazov za održavanje gospodarskog rasta.
Prema podacima Ministarstva rada Japana, u listopadu 2024. u zemlji je bilo zaposleno 2,3 milijuna stranih radnika. To predstavlja rast od 12,4% u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, broj poduzeća koja zapošljavaju strance narastao je na 342.000, što je 7,3% više nego godinu ranije.
Japan već gotovo četiri godine bilježi nisku stopu nezaposlenosti, koja ostaje ispod 3%, što je među najnižima u razvijenim zemljama. Japanska agencija za međunarodnu suradnju (JICA) procjenjuje da će do 2040. godine zemlji trebati 6,88 milijuna stranih radnika kako bi održala željeni gospodarski rast.
Shungo Akimoto, ekonomist iz Mizuho Securities, istaknuo je kako rezultati potvrđuju potrebu Japana za stranom radnom snagom. Posebno su pogođena mala i srednja poduzeća, a više od 60% njih suočava se s problemima pronalaska radnika. Podaci pokazuju da 80% tvrtki koje zapošljavaju strance imaju manje od 100 zaposlenih.
Građevinci i zdravstveni djelatnici najtraženiji
Industrije s najvećom potražnjom za stranim radnicima su građevinarstvo i zdravstvo. U ovim sektorima broj stranih zaposlenika porastao je za više od 20% u odnosu na prethodnu godinu. Manjak radne snage u građevini i zdravstvu posebno je izražen, pa je u prosincu 2024. odnos otvorenih radnih mjesta i prijavljenih kandidata iznosio 5,60 za građevinske radnike te 2,37 za medicinske sestre, dok je nacionalni prosjek bio 1,25.
Najveći broj stranih radnika dolazi iz Mjanmara, Indonezije i Šri Lanke. Većina su niskokvalificirani radnici ili studenti u potrazi za boljim prilikama. Teška ekonomska situacija u njihovim zemljama potaknula je migraciju. Dugotrajni sukobi u Mjanmaru i dužnički bankrot Šri Lanke 2022. godine dodatno su povećali odljev radne snage prema Japanu, piše Poslovni puls.
Japan se suočava s pojačanom konkurencijom u regiji u privlačenju radnika. Singapur i Južna Koreja povećavaju broj stranih zaposlenika kako bi popunili vlastite deficite. Singapur je 2024. godine povećao broj stranih radnika za 5%, dok je Južna Koreja omogućila dolazak rekordnih 165.000 stranih radnika, što je rast od 38%.
Dodatni izazov za Japan predstavlja slabljenje jena, koje smanjuje njegovu atraktivnost za strane radnike. “Japan više nije najprivlačnija destinacija za radnike koji žele uštedjeti novac, ali plaće su i dalje konkurentne,” smatra Akimoto.
Japanska vlada planira uvesti regulatorne promjene do 2027. godine. Novi sustav će olakšati promjenu poslodavca i pojačati nadzor nad radnim uvjetima stranih radnika. Očekuje se rast plaća, ali i veći troškovi za poslodavce. To bi moglo obeshrabriti manja poduzeća u zapošljavanju stranaca, no dugoročno bi moglo poboljšati stabilnost tržišta rada.
Ako Japan poboljša radne uvjete za strance, priljev radne snage mogao bi rasti, što bi osiguralo stabilnost gospodarstva u budućnosti, zaključuje Akimoto.
