Japan je pojačao svoje aktivnosti da kompanije uvedu četverodnevni radni tjedan. Ti se napori suočavaju s velikim izazovima jer su Japanci poznati po svojoj kulturi radoholičara.
Japanska vlada je nedavno pokrenula kampanju „reforme stila rada“. Cilj je promovirati fleksibilne radne aranžmane, kraće radno vrijeme i ograničenja prekovremenog rada. U cilju poticanja ove inicijative, tamošnje ministarstvo rada je također počelo pružati subvencije i besplatne konzultantske usluge.
Ovaj potez označava usuglašeniji napor nakon što je vlada prvi put ponudila potporu za kraći radni tjedan 2021. godine, kada su zakonodavci podržali tu ideju. Ali koncept nije nametnut i polako dobiju na snazi.
„Razlozi zbog kojih Japanci rade dugo jesu kulturni i društveni. Ovakve se stvari ne mijenjaju brzo”, rekao je Tim Kreg. Ima iskustvo više od 20 godina podučavajući i vodeći istraživanja u najprestižnijim poslovnim školama u Japanu.
Prema Ministarstvu zdravlja, rada i socijalne pomoći, samo oko 8% kompanija u Japanu dozvoljava zaposlenima da uzmu više od tri slobodna dana svake sedmice.
Kulturološki aspekt
Kreg, koji je također napisao knjigu o japanskoj popularnoj i tradicionalnoj kulturi, objasnio je da Japanci pridaju veliki značaj radu. Naime, skloni su da ga vide kao “pozitivan dio života”. Društveni pritisak također igra ulogu.
“Ako odu kući ranije, njihove kolege će ih poprijeko gledati. Logika je da će morati raditi više kako bi pokrili odsustvo kolega. U svakom slučaju, neće se osjećati dobro”, objasnio je Kreg.
Radno mjesto je također mjesto gdje većina Japanaca ima većinu svojih društvenih interakcija. Zaposleni su često spremni ostati duže kako bi pomogli timu i prisustvovali dugim kompanijskim večerama.
Biti dio kompanije gotovo je dio zajednice. Ovo često rezultira dužim radnim vremenom, a ne efikasnim radnim vremenom”, rekao je on za CNBC.
Japanci na udaru karoshi-ja
Prošlog listopada ministarstvo zdravlja objavilo je svoju godišnju bijelu knjigu. Ista se bavi predugim radnim vremenom u Japanu, te vezom s depresijom i smrću od prekomjernog rada (karoshi). Godine 2022. čak 2.968 ljudi u Japanu umrlo je od samoubojstva pripisanog karoshiju. Ovo je povećanje sa 1.935 u 2021. Japan još nije objavio bijelu knjigu sa statistikom za 2023. godinu.
U izvješću je istaknuto da 10,1% muškaraca i 4,2% žena radi više od 60 sati tjedno i postoji veza dužine rada s pojavom karoshija.
„Mislim da će trebati vremena za četverodnevni radni tjedan da postane trend. Nismo navikli da budemo fleksibilni“, rekao je Hiroshi Ono, profesor ljudskih resursa na univerzitetu Hitocubashi.
“To je još prilično rijetko i u drugim zemljama. Tako da mislim da će Japanu posebno trebati neko vrijeme da to uradi”, dodao je. Kompanije koje primjenjuju četverodnevnu radni tjedan uglavnom nisu tradicionalne japanske kompanije, primjetio je Ono, navodeći primer Microsoft u Japanu.
„Za tradicionalne japanske kompanije to bi moglo potrajati i duže“, rekao je.
Jedna od najvećih japanskih kompanija Panasonic uvela je opciju četverodnevnog radnog tjedna za zaposlene 2022. godine. Zanimljivo, samo je oko 150 od 63.000 kvalificiranih radnika to prihvatilo.
Brokerska kompanija SMBC također je ponudila zaposlenima opciju četverodnevnog radnog tjedna od 2020. Ali ima ograničeno pravo za radnike starije od 40 godina za brigu o obitelji ili za „autonomni razvoj karijere“. Opcija je također dostupna tek od četvrte godine zaposlenja. Iako je stopa usvajanja mala, inicijativa nije sporna.
„Sveukupna fleksibilnost svakako pomaže“, navode poznavatelji japanske kulture. Dodajući da vlada sve više gura kompanije ka usklađivanju posla i privatnog života. Stoga beskonačni prekovremeni sati više nisu ni dozvoljeni.
Osim toga, stručnjaci su za CNBC rekli da koncept karoshija nije fenomen jedinstven za Japan. U 2019. godini više od 770 radnika je navodno umrlo od stresa na poslu u Švedskoj.
“Jedina stvar koja je jedinstvena za Japan je to što ministarstvo zapravo prikuplja podatke o karoshiju”, rekao je profesor ljudskih resursa Ono.
