Javni dug Europske unije dosegnuo je 15,95 bilijuna eura na kraju drugog tromjesečja 2026., što je 902,4 milijarde eura više nego godinu ranije. Prema podacima Eurostata objavljenima 21. listopada, njegov udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) povećao se s 81,4 na 82,9 posto.
Istodobno je sezonski prilagođeni tromjesečni deficit EU-a porastao na 3,5 posto BDP-a, nakon 3,1 posto u prvom tromjesečju. U eurozoni je dosegnuo 3,3 posto BDP-a, dok je udio javnog duga povećan na 88,8 posto.
Iza europskog prosjeka nalaze se različita kretanja. Poljska ima najveći godišnji rast udjela javnog duga, Grčka najveće smanjenje, a Hrvatska je u drugom tromjesečju smanjila nominalni dug unatoč pogoršanju proračunskog salda.
Dug EU-a povećan za 243 milijarde eura u tri mjeseca
Na kraju prvog tromjesečja 2026. javni dug EU-a iznosio je 15.707,4 milijarde eura. Tri mjeseca poslije dosegnuo je 15.950,7 milijardi, što je povećanje od 243,3 milijarde eura.
Udio duga u BDP-u istodobno je porastao s 82,5 na 82,9 posto. Na godišnjoj razini povećanje iznosi 1,5 postotnih bodova.
Nominalni iznos duga i njegov udio u BDP-u ne moraju se kretati istim smjerom. Ako gospodarstvo nominalno raste brže od duga, udio zaduženosti može se smanjiti čak i kada država ima više nepodmirenih obveza. Ta se razlika vidi u podacima za pojedine članice.
U usporedbi s drugim tromjesečjem 2025., udio javnog duga povećan je u 18 država članica, a smanjen u devet.
Poljska ima najveći rast udjela duga, Grčka najveći pad
Najveći godišnji porast udjela javnog duga zabilježila je Poljska, za 6,7 postotnih bodova. Slijede Litva s povećanjem od 4,9 bodova, Belgija s 3,8 i Francuska s 3,7 bodova.
Francuski javni dug dosegnuo je 119,1 posto BDP-a, a belgijski 110,2 posto. Obje države nalaze se među najzaduženijim članicama EU-a, pri čemu im se udio duga nastavlja povećavati.
Grčka je na suprotnoj strani usporedbe. Njezin udio javnog duga smanjen je za 11,2 postotna boda u odnosu na drugo tromjesečje 2025., ali je sa 140,8 posto BDP-a ostala najzaduženija članica Unije. Italija je odmah iza nje sa 139,9 posto.
Razlika između Grčke i Francuske postaje jasnija kada se usporede njihovi proračunski saldi. Grčka je u drugom tromjesečju 2026. ostvarila sezonski prilagođeni suficit od 2,2 posto BDP-a, dok je Francuska zabilježila deficit od 5,1 posto.
Grčka ima veći udio javnog duga, ali ga smanjuje i ostvaruje proračunski višak. Francuska ima niži udio duga, no on raste uz nastavak proračunskog manjka. Zato poredak država prema zaduženosti ne daje potpunu sliku o kretanju njihovih javnih financija.
Rashodi EU-a porasli za 42 milijarde eura, prihodi za 25 milijardi
Prema Eurostatovoj objavi o tromjesečnom proračunskom saldu, sezonski prilagođeni državni rashodi EU-a povećani su za približno 42 milijarde eura u drugom tromjesečju 2026. u odnosu na prethodno tromjesečje. Prihodi su u istom razdoblju porasli za približno 25 milijardi eura.
Udio rashoda u BDP-u povećao se s 49,6 na 49,8 posto, dok je udio prihoda blago smanjen, s 46,4 na 46,3 posto. Rast rashoda nadmašio je povećanje prihoda, a proračunski saldo se pogoršao.
Sezonski prilagođeni deficit EU-a dosegnuo je 3,5 posto BDP-a, u usporedbi s 2,9 posto u drugom tromjesečju 2025. Riječ je o tromjesečnom pokazatelju, a ne o godišnjem deficitu za 2026.
Razlike među članicama pritom su znatne. Rumunjska je u drugom tromjesečju zabilježila deficit od 9,2 posto BDP-a, nakon 5,5 posto u prethodnom tromjesečju. Mađarski deficit iznosio je 7,2 posto, a poljski 5,9 posto BDP-a.
Njemačka je također zabilježila pogoršanje, s 3,8 na 4,1 posto BDP-a. Njezin javni dug dosegnuo je 63,4 posto BDP-a, što je dva postotna boda više nego godinu ranije.
Francuska se među najvećim europskim gospodarstvima izdvaja kombinacijom visokog javnog duga i deficita. S dugom od 119,1 posto BDP-a i tromjesečnim deficitom od 5,1 posto, njezina je fiskalna pozicija drukčija od njemačke, gdje je udio duga znatno niži.
Hrvatska smanjila nominalni dug, ali joj je deficit porastao
Hrvatska je u drugom tromjesečju 2026. smanjila nominalni javni dug s 55,22 na 54,73 milijarde eura. Njegov udio u BDP-u pao je s 57,8 na 56,2 posto, odnosno za 1,6 postotnih bodova.
Na godišnjoj razini nominalni dug ipak je veći. Na kraju drugog tromjesečja 2025. iznosio je 50,93 milijarde eura, što znači da je tijekom godine povećan za približno 3,80 milijardi eura.
Unatoč nominalnom povećanju, udio javnog duga u hrvatskom BDP-u smanjen je s 56,7 na 56,2 posto. Iz toga proizlazi da je nominalni BDP rastao brže od javnog duga.
Istodobno je sezonski prilagođeni proračunski deficit Hrvatske porastao s 3,4 na 4,0 posto BDP-a između prvog i drugog tromjesečja 2026.
Hrvatski podaci pokazuju da smanjenje duga tijekom jednog tromjesečja ne mora pratiti poboljšanje proračunskog salda. Na promjenu stanja duga utječu i financijske transakcije izvan obračuna deficita. Bez njihove detaljne raspodjele ne može se potvrditi što je najviše pridonijelo hrvatskom tromjesečnom smanjenju duga.
Zašto javni dug raste više od ostvarenog deficita?
Eurostat je 21. listopada objavio i revidirane godišnje podatke o javnim financijama za 2025..
Godišnji deficit EU-a iznosio je 3,1 posto BDP-a, jednako kao 2024. Unatoč nepromijenjenom udjelu deficita, javni dug povećao se s 80,3 na 81,5 posto BDP-a.
U nominalnom iznosu dug je tijekom 2025. porastao za približno 835,9 milijardi eura, dok je godišnji deficit iznosio 592,2 milijarde eura. Razlika između povećanja duga i deficita dosegnula je približno 243,7 milijardi eura.
U statistici javnih financija ta se razlika objašnjava prilagodbama između proračunskog salda i promjene stanja duga, poznatima kao stock-flow adjustment. One mogu uključivati financijske transakcije i promjene novčanih sredstava. Bez detaljne raspodjele nije moguće utvrditi doprinos pojedinih stavki.
Godišnji podaci također pokazuju da je Grčka 2025. ostvarila proračunski suficit od 2,0 posto BDP-a, iako je imala najveći udio javnog duga među članicama EU-a. Visoka razina duga odražava obveze akumulirane prethodnih godina, dok suficit pokazuje odnos državnih prihoda i rashoda u promatranom razdoblju.
O rastu europske zaduženosti financa.ba izvještavala je i nakon objave podataka za kraj 2024.. Današnji podaci donose noviju usporedbu, ali uključuju i naknadne statističke revizije. Zato za praćenje promjena kroz vrijeme treba koristiti usklađene serije, osobito kada se uspoređuju godišnji i tromjesečni pokazatelji eurozone.
Sljedeća Eurostatova objava tromjesečnih podataka o javnom dugu i deficitu predviđena je za 22. siječnja 2027. Tada će biti dostupni pokazatelji za treće tromjesečje 2026.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
