Svi smo se našli u takvoj situaciji… Vrijeme je da donesete odluku, a vi ste zbunjeni. Koji je izbor pravi? Bilo da se radi o velikoj ili maloj odluci osjećaj paralize analize nije neuobičajen. Čak ni među takozvanim “stručnjacima” za donošenje teških odluka: 57% novoimenovanih rukovoditelja reklo je da su odluke bile kompliciranije i teže nego što su očekivali, pokazalo je istraživanje Poslovne škole Harvard.
Kao i sve drugo, donošenje odluka je vještina koja se može naučiti i usavršiti za bolje rezultate – unutar i izvan radnog mjesta. Ali prečesto se procesu donošenja odluka ne pridaje dužna pozornost. Umjesto toga, prepušteno je najvišem u lancu zapovijedanja koji ne razumije u potpunosti implikacije izbora, ponekad na štetu cjeline.
Ljudi tretiraju donošenje odluka kao nešto što se jednostavno događa. A za to je zaslužan i takav hijerarhijski aspekt. Kada je to toliko povezano s hijerarhijom, a ne s vještinom, pomalo previdite činjenicu da postoje vještine koje biste mogli unijeti.
Cassie Kozyrkov, bivša glavna znanstvenica za odlučivanje u Googleu i voditeljica u području inteligencije odlučivanja
Kozyrkova, koja je diplomirala matematičku statistiku, psihologiju i kognitivnu neuroznanost na Sveučilištu Duke i Državnom sveučilištu Sjeverne Karoline, pomogla je u obuci i izgradnji timova za znanost podataka u Googleu. Ona je pouzdani savjetnik poslovnih lidera u Fortune 100 kompanijama; otvoreni zagovornik potrebe da se “suprotstavi umjetnoj inteligenciji”, i izvršni direktor tvrtke Data Scientific, koja pruža stručne savjetodavne i konzultantske usluge za AI.
“Za mene, inteligencija odlučivanja je u pretvaranju informacija u bolju akciju na bilo kojoj razini, u bilo kojem okruženju”, kaže Kozyrkova. “Postoje stvari koje vam se dogode, a po definiciji ne možete učiniti ništa; vi ne možete vidjeti da će doći. A tu je i ono nad čime imate kontrolu – a to je kvaliteta vaših odluka.”
Znanost donošenja odluka
U svom tečaju Decision Intelligence LinkedIn, Kozyrkova razlaže znanost donošenja odluka. Prvi dio bavi se osnovama poboljšanja tehnike — nisu potrebni posebni alati ili resursi. Jedan od njih oslanja se na koncept znanosti o odlučivanju poznat kao vrijednost vidovitosti, kaže Kozyrkov. “Ovdje se ne radi o kristalnim kuglama ili vidovnjacima. To je misaona vježba koju ljudi zaborave napraviti, osobito u postavkama podataka.”
Vježba ide ovako: Zamislite da imate pristup sveznajućem vidovnjaku koji bi vam mogao dati sve informacije koje su vam potrebne da donesete najbolju odluku, a zatim razmislite koliko biste mu platili za te detalje. “Ako se uhvatite da odgovarate malim brojem, to vam je snažan signal da ne biste trebali ulagati u gomilu podataka, prolazeći kroz gomilu procesa”, kaže Kozyrkov. Tada pristup “vođenja intuicijom” može biti učinkovitiji od dubinskog ronjenja u podatke.
S brzim razvojem i usvajanjem umjetne inteligencije, Kozyrkovu posebno zanimaju “donositelji odluka iza zavjese”. Kada se tehnologija ne koristi za osnovnu organizaciju ili vođenje evidencije, već umjesto toga za automatizaciju donošenja odluka na razini, lideri imaju potencijal “nametnuti [svoju] volju na milijun odluka”, kaže Kozyrkova. Tada je ključno precizno analizirati kako se podaci koriste i kako se donose odluke.
Pitanja za razumijevanje procesa
Kozyrkova je razvila niz pitanja kako bi pomogla ljudima da steknu to razumijevanje; ona ih naziva “Kozyrovim kriterijima”. “To su odluke koje stvaraju sustav umjetne inteligencije”, objašnjava ona. “Ako znate ove tri stvari, znate puno o sustavu. Znate puno o njegovim rizicima i o tome kako bi nekim ljudima mogao koristiti više nego drugima, na primjer. I znate puno o tome što bi s njim moglo poći po zlu ispočetka.”
Prvo pitanje koje treba postaviti je, koji je cilj sustava? “To je vrlo subjektivno pitanje na koje donositelj odluke mora odgovoriti”, kaže Kozyrkova. “Ne postoji jedini, pravi odgovor.”
Zatim razmotrite porijeklo i shemu podataka. “Naravno, voljeli bismo ispitati vaš skup podataka,” kaže Kozyrkova, “ali nije da ćete nam ga pokazati. Zato nam recite gdje ste ga dobili, kako ste ga dobili, možda i kako ste ga provjerili. Jeste li imali raznolik skup pojedinaca koji provjeravaju probleme? Što znate o tome odakle je došao? Koliko se oslanjate na njega?”
Konačno, kako znamo da funkcionira? “Koji su bili kriteriji i pod kojim uvjetima je testirana? Ako vam kažu da je neka hrana sigurna, a otkrijete da su je jele samo mačke, mogli biste se zabrinuti je li sigurna za vas kao čovjeka. Ali ako vam nitko ne kaže kako je testirano, gdje i pod kojim uvjetima, nemate mnogo podataka da biste nastavili“, objašnjava Kozyrkov.
Kozyrkova priznaje da su ti kriteriji “duboko subjektivni” i ovisni o tome što dotični donositelji odluka pokušavaju postići. Međutim, dopuštanje umjetnoj inteligenciji da bude “bez lica” i ignoriranje činjenice da ljudi sjede u sobi i utječu na ponašanje tehnologije otvara potencijal za nanošenje štete milijardama ljudi. “Odluka uvijek dolazi od ljudi. Ne postoji način da se ukloni ljudsko biće”, kaže Kozyrkova.
Izvor: Entrepreneur; prijevod i prilagodba: Financa.ba (prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak)
