Gana je nekoć bila hvaljena kao pionir u afričkoj ekonomskoj priči o uspjehu. Danas se suočava s financijskom krizom bez presedana.
Ovog su tjedna stotine prosvjednika izašle na ulice u glavnom gradu Accre, pozivajući guvernera Banke Gane i njegova dva zamjenika da podnesu ostavke. To traže zbog gubitka od oko 60 milijardi ganskih cedija (5,2 milijarde dolara) u financijskom proračunu 2022. godina.
Prosvjede pod nazivom #OccupyBoG predvodila je oporbena stranka Nacionalni demokratski kongres (NDC). Prosvjednici, odjeveni u crvene košulje, šalove i beretke, uzvikivali su pjesme i držali transparente. Na nekim transparentima je pisalo “zaustavite pljačku, mi patimo”.
Opozicija tvrdi da je banka ilegalno tiskala novac kako bi ga pozajmila vladi, što je dovelo do deprecijacije valute i paralizirajuće inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre....
Također su kritizirali banku jer je potrošila više od 762.000 dolara na domaća i inozemna putovanja. Što je povećanje od 87 posto u odnosu na prethodnu godinu. Te da su potrošili 250 milijuna dolara na novu poslovnu zgradu. Oporba kaže da su te brojke evidentirane u internoj reviziji.
NDC je optužio guvernera središnje banke, dr. Ernesta Addisona, za nesmotrenost i loše upravljanje. I dok je banka u prošlosti bila optuživana za loše upravljanje, gubitak ovakvih razmjera je bez presedana.
Nikada nismo vidjeli ovako nešto u našoj povijesti. Ako se Banka Gane želi oporaviti od ovog gubitka trebat će im više od 45 godina.
Godfred Bokpin, ekonomist profesor sa Sveučilišta u Gani.
Banka odbacuje optužbe za loše upravljanje i kaže da su gubici rezultat fluktuirajućeg tečaja i neplaćanja kredita državnih institucija.
Također se navodi da je krizi pridonijela odluka vlade da od nje posudi 700 milijuna dolara i da ih ne vrati u cijelosti.
Guverneri banke također su optuženi da svojim postupcima potiču neobuzdanu inflaciju i ekonomske poteškoće. “U vrijeme kada su tiskali milijarde za vladu, zar nisu znali da će to imati reperkusije?” pita odvjetnik Martin Kepbu.
Zašto se to dogodilo?
Gana trenutno prolazi kroz najgoru ekonomsku krizu. Prošle je godine stopa inflacije dosegla rekordnih 54% – i još uvijek iznosi više od 40%. Više agencija za kreditni rejting snizilo je rejting nacije, spriječivši je u međunarodnom posuđivanju novca.
Do rujna 2022. ukupni dug Gane porastao je na 55 milijardi dolara. To je značilo da je vlada trebala više od 70% svojih prihoda za servisiranje duga, nešto što nije mogla učiniti. Nakon toga je zakasnio s plaćanjem većeg dijela duga.
Vlada je bila prisiljena obratiti se za pomoć Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). Kako bi početkom ove godine osigurala pomoć od 3 milijarde dolara, vlada je morala pristati ispuniti niz zahtjeva.
Najvažniji od njih bio je smanjiti otplatu kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... na državni dug na prihvatljivu razinu do 2028. To bi im ostavilo dovoljno sredstava za vođenje gospodarstva, piše BBC.
Kako bi to postigla, vlada Gane započela je restrukturiranje duga ponovnim pregovorima o uvjetima sa svojim vjerovnicima. Predložili su niže kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... na njihove zajmove i dulje rokove otplate kako bi ublažili pritisak na javne financije.
Međutim, neki su vjerovnici odbili sudjelovati u ovom programu razmjene duga.
Dana 9. kolovoza Bank of Ghana izdala je izjavu u kojoj se navodi da joj je vlada rekla da nema dovoljno novca da ispuni zahtjeve MMF-a. Pa da stoga neće vratiti polovicu od 700 milijuna dolara koje je posudila od banke. Umjesto toga, novac bi išao za restrukturiranje duga. Također je rekla da neće platiti nikakve kamate banci.
Stručnjaci kažu da je vlada, na čelu s predsjednikom Nanom Akufo-Addom, zloupotrijebila status i prekršila pravila banke.
Zakon o Banci Gane vrlo je jasan da je tiskanje novca ili financiranje vlade ograničeno na 5% fiskalnih prihoda prethodne godineto. Što znači da u načelu podupiranje vlade nije kazneno djelo, ali ne smije prelaziti 5%.
Godfred Bokpin, ekonomist profesor sa Sveučilišta u Gani.
Dužnosnici banke imaju zakonski mandat da izvijeste parlament ako se prijeđe prag od 5 posto. Neprijavljivanje može dovesti do novčane ili zatvorske kazne do dvije godine.
Implikacije za banku
Ništa od ovoga ne znači da je Bank of Ghana bankrotirala. Nije komercijalna banka ta koja mora ostvarivati dobit. Tako da gubitak ne bi trebao utjecati na njezino rutinsko poslovanje, a kao zajmodavac u krajnjoj nuždi uvijek može stvoriti vlastiti novac.
No, prema stručnjacima, gubitak centralne banke ima značajne posljedice.
To potkopava moralni autoritet banke da nadzire komercijalne banke u Gani. To također šteti povjerenju u financijski sustav zemlje.
Iako su se druge centralne banke diljem svijeta suočile sa sličnim izazovima, razlika u Gani je količina izgubljenog novca u usporedbi s veličinom gospodarstva.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, Bank of England ostvarit će neto gubitak od oko 180 milijardi dolara u sljedećih 10 godina koji će financirati vlada Ujedinjenog Kraljevstva. Ali veličina britanskog gospodarstva mjeri se bilijunima dolara.
Banka ne može usporediti svoje gubitke s gubicima drugih zemalja. Njihov pokušaj da odbace krivnju i ukažu na gubitke drugih središnjih banaka nema smisla budući da razmjeri njihovih gubitaka daleko nadmašuju one drugih banaka usporedivih značajki. Veliki dio nereda svodi se na popustljivo stajalište banke prema vladinoj labavoj fiskalnoj politici.
Bright Simons, društveni inovator i pisac iz Gane
Drugim riječima, stvaranjem novca banka je omogućila vladi da živi iznad svojih mogućnosti.
Ljudski utjecaj
Prošlomjesečno izvješće Svjetske banke procjenjuje da je zbog visoke inflacije 850.000 Ganaca palo u siromaštvo.
Prihodi Ganaca su smanjeni, što utječe na njihovu kupovnu moć. Cijene hrane, goriva i režija ostaju visoke, a mnoga kućanstva jedva spajaju kraj s krajem.
Povrh svega toga, centralna banka sada je pod lupom kako unutar zemlje tako i MMF-a.
Prema uvjetima zajma MMF-a, ako vlada bude zahtijevala dodatne pakete pomoći, banka neće imati izbora nego odbiti.
