Moskovski sud presudio je da Meta provodi ekstremističke aktivnosti u odluci kojom je efektivno zabranio rad platformi društvenih medija Facebook i Instagram u Rusiji. Ali sudska presuda je isključila platformu za razmjenu poruka WhatsApp.
Obe platforme su blokirane ranije u ožujku nakon sukoba sa Kremljom oko sadržaja koji se odnosi na rat u Ukrajini. Ali presuda je namjerno dozvolila platformi kompanije za slanje poruka WhatsApp da nastavi sa radom u zemlji. „Odluka se ne odnosi na aktivnosti Metinog messengera WhatsApp, zbog nedostatka funkcionalnosti za javno širenje informacija“, priopćio je sud, prenosi Wired.
Za neke, pošteda WhatsApp-a je znak sve nestalnijeg kreiranja politike Moskve. „Ne razumijem kako to mogu napraviti“, kaže Kevin Rothrock, glavni urednik izdanja na engleskom jeziku ruske novinske kuće Meduza . „Zašto su samo neki od Metinih proizvoda ekstremistički, za mene nije sasvim racionalno”.
Ali za druge je to znak da je Kremlj zabrinut da će obični Rusi, koji se već bore sa sankcijama i nestašicama, tolerirati samo toliko poremećaja u njihovom svakodnevnom životu. WhatsApp je jedan od nekoliko preostalih zapadnih servisa u Rusiji.
WhatsApp ima 84 miliona korisnika u Rusiji
Iako se aplikacija ne koristi za širenje vijesti na isti način kao Facebook ili Instagram, i stručnjaci i ljudi u Rusiji sumnjaju da Kremlj oklijeva blokirati najčešće korištene platforme u zemlji. WhatApp je jako popularan u Rusiji, sa 84 miliona korisnika mjesečno u siječnju 2022, prema Statista.
Ta popularnost znači da bi zvaničnici riskirali političku reakciju ako bi ona bila blokirana, kaže Alena Epifanova, naučni suradnik u njemačkom vijeću za vanjske odnose. „Država pokušava izračunati kolateralnu štetu“, kaže ona, dodajući da je WhatsApp u Rusiji uglavnom politički neutralan i ljudi ga koriste za razgovore sa školskim kolegama ili svojom obitelji.
„Ne možete usporediti WhatsApp u Rusiji sa WhatsApp-om u Brazilu, na primjer. Država ne želi riskirati povike ljudi koji nisu stvarno politizirani, ali koriste WhatsApp za privatnost“, dodaje ona.
Alena Georgobiani, stručnjak za komunikacije sa sedištem u Moskvi, takođe vjeruje da je WhatApp zaštićen brojem ljudi koji koriste aplikaciju, jer bi potez blokiranja usluge doveo do neugodnosti za mnoge Ruse. „Svi ga koriste. Nemam mnogo ljudi na mojoj listi kontakata koji nemaju WhatsApp“, kaže ona.
I YouTube “preživio”
Popularnost kao zaštitni mehanizam ne vrijedi samo za WhatsApp. Pogled na “Statista” listu najpopularnijih ruskih platformi za 2020. godinu pokazuje da su vlasti u zemlji blokirale odozdo. Twitter — 11. najpopularnija aplikacija u zemlji — blokiran je 4. ožujka. TikTok — osma po popularnosti — obustavila je svoje usluge 6. ožujka. Sada su Facebook i Instagram — sedmi i četvrti po popularnosti — također nestali. Ipak, dvije najpopularnije američke platforme u zemlji — YouTube i WhatsApp — i dalje rade.
„Usprkos činjenici da YouTube krši sve moguće propise o internetu u Rusiji, on nije blokiran i neće biti blokiran, jer je publika prevelika“, kaže Leonid Volkov, šef osoblja ruske predsjedničke kampanje Alekseja Navaljnog i suosnivač grupe za digitalna prava Internet Protection Society.
Ali Volkov također vjeruje da postoji još jedan razlog za opstanak YouTubea, koji se takođe odnosi na Whatsapp. „Ne postoji lokalna zamjena“, dodaje on. Iako je Rusija stvorila YouTubeu-u alternativni RuTube, Volkov opisuje svoj tržišni udio kao „nepostojeći“.
Isto tako ne postoji alternativa WhatsApp-u gdje bi korisnici aplikacije mogli biti usmjereni ako padne mrak. Odnos Kremlja sa najbližim konkurentom, Telegramom, bio je težak. Rusija je pokušala blokirati aplikaciju 2018, ali je tu odluku poništila dvije godine kasnije, nakon što je aplikacija nastavila napredovati u zemlji uprkos zabrani.
Zamjena za WhatsApp
Ali WhatsApp možda neće dugo ostati bez ruske zamjene. „Sada pokušavaju oživiti ICQ“, kaže Epifanova, pozivajući se na izvještaj ruskog lista Vedomosti u kojem se kaže da ruska kompanija za internet usluge VK Group planira ponovno pokrenuti servis za slanje poruka koji je cenzurirao Kremlj. ICQ, skraćeno od „Tražim te“, prvobitno je razvijen u Izraelu 1990-ih, iako je popularnost aplikacije izblijedila od kada je dostigla vrhunac ranih 2000-ih.
Rusija ne bi bila prva zemlja koja je pokušala stvoriti sustav paralelnih aplikacija koje bi zamijenile američke gigante. „Vidjeli smo da se to događa u Iranu“, kaže Natalija Krapiva, tehnički pravni savjetnik u grupi za digitalna prava Access Nov. „Oni su napravili svoj internet. To ne funkcionira baš dobro, ali ipak, ostaje činjenica da su ljudi sada tamo zarobljeni.”
Ona dodaje: “Mislim da bi događaji u Ukrajini mogli potaknuti Rusiju da stvarno implementira ovaj suvereni internet i stvori vlastite alternative, iako one, naravno, neće biti tako dobre.”
