Istraživanje koje su proveli američki znanstvenici iz područja odnosa s javnošću i kriznog komuniciranja, objavljeno u časopisu Public Relations Review, pokazuje da agresivni pristup u kriznom komuniciranju ima utjecaj na cijene dionica tvrtke.
Prema izvještaju znanstvenog portala Phys.org, istraživači su koristili alate za analizu velikih podataka kako bi istražili kako su tvrtke Monsanto i Bayer reagirale na pravne posljedice vezane uz herbicid Roundup. Posebno su proučavali načine komunikacije s javnošću u vezi s kontroverznim proizvodom na tržištu.
Istraživanje je otkrilo da su cijene dionica tvrtki pale kada su one usvojile agresivan stav u komunikaciji.
Ova studija je značajna jer pokazuje kako tvrtke mogu koristiti analizu velikih podataka kako bi informirano donosile odluke o komunikaciji s javnošću tijekom kriznih situacija, posebno u slučaju kompleksnih i dugotrajnih kriza.
Jaekuk Lee, suautor istraživanja i doktorant na Državnom sveučilištu Sjeverne Karoline
Procjena sentimenta
Alice Cheng, koautorica studije i izvanredna profesorica komunikacija na Državnom sveučilištu Sjeverne Karoline, vjeruje da objavljeni rad može poslužiti kao model za korištenje velikih podataka i alata umjetne inteligencije (AI) u procjeni utjecaja kampanja kriznog komuniciranja.
Objasnila je kako nam alati umjetne inteligencije omogućuju analizu sentimenta u stotinama tisuća objava na društvenim mrežama. Što nam pomaže u razumijevanju evolucije stajališta tvrtke tijekom vremena. Kao i promjena u percepciji određene javnosti prema toj tvrtki.
Studija je istražila komunikaciju Monsanta i Bayera tijekom krize povezane s herbicidom Roundup. Koji se 2015. našao na popisu potencijalno kancerogenih proizvoda. Analizirani su podaci s više od 230 tisuća objava na Twitteru i 334 novinskih članaka iz razdoblja od 2012. do 2022. godine. Kako bi se bolje razumjelo kako su ove kompanije komunicirale tijekom krize. Također su prikupljeni podaci o cijenama dionica Monsanta i Bayera kako bi se istražila moguća povezanost između korporativnih poruka, javnih stavova i cijena dionica.
Tijekom proteklog desetljeća, komunikacijski stil tvrtke prolazio je kroz promjene od agresivnog prema neutralnom i permisivnom pristupu. Lee ističe da kad je tvrtka koristila agresivan pristup u komunikaciji, to je često izazivalo agresivan odgovor javnosti. Što je rezultiralo značajnim padom cijena dionica tvrtke. Dakle, postoji jasna veza između agresivnog komunikacijskog stila i smanjenja vrijednosti dionica kompanije.
Agresivni pristup nije učinkovit
Nasuprot tome, asertivni način komunikacije pokazuje se kao preferiran i koristan u poslovnom kontekstu. Omogućuje tvrtkama da izraze svoje potrebe i stavove bez povrede prava i dostojanstva drugih. Što je ključno za uspješnu i dugoročnu poslovnu suradnju.
Prema istraživanju, agresivan stil komunikacije često izaziva neprijateljske ili obrambene reakcije kod sugovornika i javnosti. Što može dugoročno naštetiti poslovanju tvrtke. S druge strane, asertivnost povećava vjerojatnost suradnje, potiče dijalog te olakšava pronalaženje zajedničkih rješenja i kompromisa, slažu se stručnjaci.
Jasno izražavanje očekivanja, ciljeva i povratnih informacija od strane asertivnih komunikatora može povećati učinkovitost i produktivnost u poslovnom okruženju. S druge strane, agresija u svakom obliku često dovodi do stresa, napetosti i otpora. Što negativno utječe na radnu atmosferu i poslovne rezultate.
Primjenom asertivne komunikacije, tvrtke iskazuju poštovanje prema stavovima drugih. Što doprinosi jačanju povjerenja i poštovanja među članovima tima i poslovnim partnerima. S druge strane, agresivna komunikacija može oštetiti i uništiti interpersonalne te poslovne odnose.
Osobe i tvrtke koje koriste asertivnu komunikaciju u javnosti obično su smatrane samopouzdanim, profesionalnim i spremnim za suradnju. Što doprinosi pozitivnom dojmu i ugledu. S druge strane, agresivni komunikatori često su percipirani kao neprijateljski nastrojeni, nepristojni i teško pristupačni. Što može negativno utjecati na njihov ugled i karijeru.
Općenito, važno je da stil komunikacije bude dosljedan kako bi se održao jasan i prepoznatljiv dojam o kompaniji. Dosljednost u tonu, porukama i vrijednostima pomaže u jačanju imidža tvrtke kao pouzdanog i predvidivog poslovnog subjekta. Prema stručnjacima, komunikacija obogaćena empatijom, koja pokazuje razumijevanje i brigu prema potrebama i osjećajima dionika kao što su zaposlenici, kupci, dobavljači i zajednica, doprinosi stvaranju pozitivnog dojma o kompaniji.
Izvor: poslovni.hr
