U poslovnoj i profesionalnoj komunikaciji često se vjeruje da kompleksni izrazi i stručni jezik automatski stvaraju dojam autoriteta. Iako to može vrijediti unutar stručnih krugova, u širem kontekstu može imati suprotan učinak. Kada se razgovara s publikom koja nije iz iste struke, težak jezik može izazvati nerazumijevanje i distancu.
Posljedice pretjerane uporabe žargona u komunikaciji
Umjesto građenja povjerenja, pretjerana upotreba žargona može dovesti do gubitka pažnje i interesa publike. Ljudi se tada povlače, prestaju slušati i rjeđe usvajaju poruke koje im se žele prenijeti. To je suprotan ishod od onoga što se u komunikaciji nastoji postići – a to je utjecaj, angažman i razumijevanje.
Korištenje stručnog jezika često nije stvar potrebe, već posljedica nesigurnosti. Neki se ljudi oslanjaju na složene izraze jer vjeruju da će tako izgledati pametnije. Kada je osobni identitet snažno vezan uz intelektualni uspjeh, stručni žargon postaje sredstvo obrane. Kroz složenost, komunikatori ponekad pokušavaju prikriti nesigurnost ili nedostatak samopouzdanja.
Dodatno, neki menadžeri i stručnjaci nisu razvili dovoljno emocionalne i socijalne vještine. Tehnička znanja im dolaze prirodno, ali zanemaruju način na koji njihova publika percipira informacije. Rezultat toga je komunikacija koja ne dopire do slušatelja jer ne uzima u obzir njihovu perspektivu.
Kako prilagoditi komunikaciju publici za maksimalni utjecaj
Da bi se izgradilo istinsko povjerenje, važno je razumjeti kako publika preferira primati informacije. Prilagodbom govora i jezika slušateljima povećava se mogućnost da poruka bude ne samo čujna, nego i prihvaćena. Jasnoća i jednostavnost temelj su uspješne komunikacije.
Najuspješniji komunikatori ne kompliciraju. Oni znaju kako kompleksne ideje prenijeti na jasan, jednostavan i razumljiv način. Često se čuje mišljenje da su određene teme previše teške za pojednostavljivanje. Ipak, primjeri iz prakse dokazuju suprotno. Primjerice, poznati fizičar Brian Cox uspio je astrofiziku približiti širokoj publici na razumljiv način.
Njegovi nastupi pokazali su da i najkompleksnije teme mogu biti dostupne svima, ako su prezentirane jasno i zanimljivo. To nije stvar talenta, već truda i vještine oblikovanja poruke na način koji angažira slušatelje. Uspješna komunikacija ne traži briljantnost u izražavanju, nego spremnost da se ideje prilagode publici.
Savjet koji često koriste komunikacijski stručnjaci glasi – zamislite da vas sluša desetogodišnje dijete. Ako dijete ne bi razumjelo što govorite, velika je vjerojatnost da neće ni odrasla osoba izvan vašeg područja stručnosti. U tom slučaju, vrijedi se vratiti osnovama. Korištenje priča, analogija i slikovitih primjera može znatno olakšati prenošenje poruke.
Kada želite da netko nešto učini, najvažnije je objasniti jasno, korak po korak, što očekujete. To uključuje razumijevanje što motivira vašu publiku i koji su im prioriteti. Ne radi se o tome da vi govorite što vam odgovara, nego da govorite na način koji publika razumije i prihvaća.
Upravljanje, uvjeravanje i vodstvo ne temelje se na tome da zvučite najpametnije u prostoriji. Prava snaga lidera leži u sposobnosti da prenese viziju na način koji motivira druge da je ostvare. Tehnički pojmovi i stručne sintagme tu ne pomažu mnogo. Ključna je jasnoća, kao i sposobnost da se najvažnije informacije predstave jednostavno i smisleno.
Kao što navodi portal Točka na i, jednostavna i razumljiva komunikacija nije slabost nego snaga. Ona omogućuje izgradnju odnosa, povećava utjecaj i gradi povjerenje. U svijetu prepunom informacija i složenosti, oni koji znaju objasniti jasno – pobjeđuju.