Stalno slušate savjete o tome kako smanjiti stres na poslu. Većina njih odnosi se na to što učiniti dugoročno – baviti se jogom, zdravo se hraniti, voditi dnevnik ili više spavati. Ali što učiniti kada ste trenutno svladani stresom – recimo za radnim stolom ili na sastanku? Možda ste čuli loše vijesti od klijenta ili vam je dodijeljen još jedan projekt. Kako možete vratiti kontrolu?
Što kažu stručnjaci
Prema istraživanja glavni okidači za stres na poslu su uglavnom: niska plaća, nerazumno opterećenje i užurbana putovanja na posao, te teške i neugodne kolege. Ono što dodatno pogoršava problem je to što “ljudi već dolaze na posao opterećeni stresom”, kaže Maria Gonzalez, osnivačica i predsjednica Argonauta Strategic Alliances Consulting i autorica Mindful Leadership. “Ako imate poteškoća kod kuće, donesete ih u ured. Tako se vaš privatni stres pomješa s onim profesionalnim i – ako niste pažljivi – može izmaknuti kontroli”. Koliko dobro reagirate i upravljate svakodnevnim stresorima “utječe na vaše odnose s drugim ljudima, sa samim sobom i na to kako vas drugi doživljavaju”, kaže ona. Justin Menkes, konzultant u tvrtki Spencer Stuart i autor knjige Better Under Pressure kaže da je ključno “savladati svoju reakciju na stresne stvari koje vam se trenutno događaju”. Evo nekoliko tehnika za to.
Prepoznajte svoje signale za stres
Istrenirajte se da prepoznate “svoje fiziološke znakove stresa”, kaže Gonzalez. Možda vam se vrat ukoči, želudac stisne ili vam se znoje dlanovi. Sve je to rezultat onoga što se događa unutar vašeg tijela. “Onog trenutka kada počnete osjećati stres, puls vam ubrzava, srce vam brže kuca i oslobađaju se hormoni [uključujući kortizol i adrenalin]”, kaže ona. “Ovo ugrožava vaš imunološki sustav i vašu sposobnost da se opustite”. Kada budete mogli prepoznati znakove – umjesto da ih ignorirate – moći ćete se početi baviti temeljnim uzrokom stresa.
Nemojte to smatrati stresom
“Najčešći razlog zašto vam krvni tlak raste na poslu je taj što vas vaš šef ili kolega traži da učinite nešto važno a vi želite uspjeti“, kaže Menkes. “Simptomi stresa vam govore: ovo je važno”. Promijenite svoje razmišljanje o zadatku koji vam uzrokuje nevolju i umjesto toga ga pokušajte promatrati kao “priliku za napredak koju želite shvatiti ozbiljno”, dodaje. Cilj je “iskoristiti taj adrenalinski udar da usredotočite svoju energiju, pojačate svoju pažnju i stvarno se posvetite”.
Smirite sami sebe
Kad ste pod stresom, glas u vašoj glavi postaje glasan, kreštav i uporan. Govori vam: “Tako sam ljut” ili “Nikada neću uspjeti to napraviti”. Kako biste držali ovaj negativan glas podalje, “pokušajte razgovarati sami sa sobom logičnim, smirenim tonom i unijeti nešto pozitivnosti u svoj unutarnji dijalog“, kaže Gonzalez. “Recite nešto poput: ‘Imao sam ovakav zadatak u prošlosti i uspio sam. Ja to mogu.“ Ili, ako ste suočeni s nerealnim zahtjevom, recite sebi: “Smirit ću se prije nego što se vratim i kažem svom nadređenom da dovršenje ovog zadatka u zadanom vremenu nije moguće.”
Tri puta duboko udahnite
Duboko disanje je još jedna jednostavna strategija za ublažavanje trenutne napetosti. “Kad se osjećate tjeskobno, dah vam počinje biti kraći, plići i nepravilniji”, kaže Gonzalez. “Tri velika udisaja dok ste svjesni da vam se trbuh širi i skuplja pali vaš parasimpatički živčani sustav, što izaziva reakciju opuštanja.” To možete učiniti istovremeno spuštajući ramena, okrećući vrat ili lagano okrećući ramena. Duboko disanje također pomaže u sprječavanju simptoma stresa ako trebate, recimo, sudjelovati u napetom konferencijskom pozivu ili prenijeti loše vijesti. “Kada vaš um postane pretrpan negativnim mislima, dopustite dubokom disanju da okupira vaš mentalni prostor”, kaže Gonzalez.
Uključite prijateljsko uho
Ne biste se trebali sami suočavati sa stresnim trenucima u uredu. “Svatko treba imati nekoga u koga ima povjerenja kome se može obratiti kad osjeća da je pod pritiskom”, kaže Menkes. “Pažljivo odaberite ovu osobu: želite da to bude netko s kim ste međusobno povezani i tko će, kada dijelite svoje probleme, odgovoriti na promišljen način.” Ponekad vam izbacivanje frustracija naglas omogućuje da se saberete; u drugim slučajevima, korisno je čuti novu perspektivu. Za izgradnju ove vrste odnosa potrebno je vrijeme i njegovanje, a vjerojatno će se od vas tražiti da uzvratite uslugu. “Kad to učinite, nevjerojatno je zadovoljstvo biti s druge strane.”
Napravite popis
Stvaranje popisa obaveza koji daje prioritet vašim najvažnijim zadacima još je jedan način borbe protiv osjećaja preopterećenosti. “Čin pisanja fokusira um”, kaže Gonzalez. “Razmislite o svemu što trebate učiniti i zabilježite je li to profesionalno ili osobno, tako da nađete vremena za oboje”, kaže ona. Uz svaku stavku označite kada zadatak treba izvršiti. I evo ključnog koraka: “Identificirajte koje su od tih stavki one ‘važne’, a koje su ‘hitne'”. Kada to završite, prijeđite na druge stvari koje su više rutinske. “Ako sve svoje vrijeme trošite na stvari koje vam oduzimaju vrijeme, možda nikada nećete doći do važnih stvari, a to je način na koji napredujemo”, kaže ona.
Projicirajte auru smirenosti
Jeste li ikada primijetili kako se, dok razgovarate s nekim tko je uzrujan, i vi počinjete osjećati uzrujano? To je zato što je stres zarazan. “Kada netko opipljivo osjeti vašu napetost, reagira na nju”, kaže Menkes. On predlaže da “pokušate modulirati svoje emocije” kada se nađete u napetom razgovoru. Prisilite se da “držite nježan i kontroliran glas”, dodaje Gonzalez. Razgovarajte na razuman i stvaran način. “Ako ste ustrajno mirni, i drugi će biti”, kaže ona.
Ukratko
Što trebate napraviti:
- Prepoznajte koji su vaši fiziološki znakovi stresa kako biste mogli raditi na ublažavanju napetosti
- Suprotstavite se stresnim situacijama dubokim disanjem
- Nađite nekoga čijoj prosudbi vjerujete, nekoga tko može saslušati i dati savjet
Što ne biste smjeli raditi:
- Zaboraviti razlog zašto ste uopće pod stresom – od vas se traži da učinite nešto važno, a vi želite uspjeti
- Dopustiti da negativni glas u vašoj glavi izmakne kontroli – razgovarajte sami sa sobom logičnim, nježnim tonom
- Projicirati svoj stres na druge – govorite na miran, kontroliran način
Izvor: HBR
