Jeste li ikada imali zaposlenika koji pokazuje emocije ljutnje ili poštovanja bez kontrole?
Jeste li imali zaposlenika koji burno reagira na kritiku?
Je li vam palo na pamet saznati detalje iz djetinjstva svojih suradnika, barem jesu li odrasli s roditeljima ili su bili voljeni?
Ako ste upoznati sa sve tri točke, mogli biste se obratiti Freudu za pomoć kako biste bili produktivniji i bolje razumjeli svoje suradnike.
Svojom psihoanalitičkom teorijom Sigmund Freud ponudio je novi način razumijevanja ljudske prirode i u središte stavio nesvjesno kao nedokučivu i energetski nabijenu bazu misli, poriva, sjećanja, želja i skrivenih težnji. Za Freuda ti sadržaji dopiru do nesvjesnog jer ih osoba potiskuje jer su neugodni ili društveno neprihvatljivi, a da su u svjesnom, a ne u nesvjesnom dijelu ličnosti, uzrokovali bi mnogo boli i sukoba. Ali problem tu nije riješen. Iako su svi neugodni sadržaji praktički skriveni u depou nesvjesnog, to ne znači da oni ne vladaju svakodnevnim životom. Na različite načine pokušavaju dospjeti u svijest ili kroz snove ili kroz pogreške u govoru, piše bonitet.com
Sigmund Freud i djetinjstvo
I tako je djetinjstvo dobilo posebno mjesto u životima svih homo sapiensa jer su se u njemu počeli nesvjesno ‘pakirati’ prvi sadržaji, odnosi s roditeljima postaju okvir za buduće odnose s drugim ljudima, a vrsta ljubavi koju dijete prima postaje osnova za sve ljubavi koje će se pojaviti u odrasloj dobi.
Zašto je ovo važno razumjeti i koliko vam to može pomoći u razumijevanju postupaka i emocionalnih reakcija vaših kolega?
Svaki freudovac bi vam savjetovao da se što više upoznate s pojedinostima suradnikova djetinjstva. Odnos s roditeljima ogleda se u odnosu podređeni-nadređeni. Primjerice, vaš će zaposlenik tražiti nadređenog s kojim će uspostaviti odnos prema pravilima i načelima odnosa kakav je imao sa svojim roditeljima. U praksi to znači da će nastojati preživjeti poznate situacije i scenarije iz djetinjstva. Na primjer:
- Ako je vaš zaposlenik odrastao uz roditelje čiju je ljubav morao zaraditi, pa je to tako uvjetovana, očekujte da će njegove emocionalne reakcije na poslu biti pojačane ako ga otvoreno kritizirate. Kritika u djetinjstvu, pa i sada na poslu, znači da nema ljubavi i da se postupak koji je kritiziran mora ispraviti. Kada se vi kao nadređeni nađete usred takve emotivne drame kada vaše riječi poprime sasvim novo značenje, znajte da ste se našli u obiteljskoj drami zaposlenika i trebate se boriti s duhovima njegove prošlosti.
- Ako, primjerice, ujutro dođete glave pune misli o tekućim obvezama i zaboravite ekipi poželjeti dobro jutro, ništa se objektivno tragično nije dogodilo. No, ako pažljivo promatrate svoje zaposlenike i primijetite tužno lice koje govori da je osoba iza njega napuštena i jadna, pripremite se na suočavanje s demonima prošlosti. Ako se, naravno, namjeravate time baviti.
- Ako vas netko od zaposlenika uzdiže na kraljevsko prijestolje i daje vam ulogu savršenog vladara, dijeli komplimente i iskazuje divljenje, ima i materijala za pretpostaviti odnose dotičnog zaposlenika s roditeljima. Znajte da ga morate njegovati i ispuniti njegova očekivanja jer se osjeća nevažnim i ‘malim’ baš kao u djetinjstvu. Problem je ako niste osoba koja na ovaj način surađuje sa svojim zaposlenicima i koja nema sliku o sebi kao o velikom vladaru. Ovdje se postavka stvari mora promijeniti ako želite dobar radni tim.
Podređeni – nadređeni
Profesorica sociologije iz New Yorka Bonnie Oglensky, koja se već neko vrijeme bavi međuljudskim odnosima u poslovnom svijetu, često se oslanja na Freudove pretpostavke i psihoanalitičkim pristupom pokušava riješiti odnose podređenosti i nadređenosti.
Prvo, ona vam savjetuje da shvatite da su svi postupci i ljudske reakcije manifestacije želja, ideja i slika koje su u nesvjesnom i imaju snažan potencijal da se manifestiraju kroz svijest. “Mnogi to ne mogu razumjeti i tvrde da nesvjesno ne postoji”, kazala je Oglensky.
Drugo, sasvim je u redu da dijete živi u ovisnom odnosu s roditeljima i da teži samostalnosti u zreloj dobi. To je pitanje opstanka. Kasnije je lijepo povremeno osjetiti da se netko drugi brine za tebe, ali to može biti i bolno u odrasloj dobi. Profesorica Oglenski savjetuje: „Kao nadređeni, svojim stavom i postupcima aktivirate te osjećaje kod zaposlenika i u svakom trenutku morate biti svjesni složene dinamike odnosa. Ako niste pažljivi, doživjet ćete plejadu više ili manje eksplozivnih reakcija.” Kad god je u prilici, ona ističe da ste dio lanca, da imate i nadređene. Isto tako, i vi imate svoje nesvjesno.
Freud je napisao da čovjek mora upoznati sebe da bi bolje živio. Problemi nastaju, kaže Freud, jer on nije upoznao neke dijelove sebe.Zato treba da upoznajemo i druge da bismo bolje komunicirali.
