U prvih 11 mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 18 tisuća tona kave, a plaćena je 130,9 milijuna maraka. Riječ je o uvozu pržene ili nepržene, s kofeinom ili bez kofeina, ljuske i opne kave.
Vrijednost kave znatno viša nego lani
Da je 2022. godina bila financijski teška za građane, vidi se i prema podacima UNO-a. U razdoblju uvoza prošle godine kava je bila značajno jeftinija. Tako su u 2021. u BiH uvezene 22 tisuće tona omiljenog napitka kojai je plaćena 97 milijuna maraka. U prvih 11 mjeseci ove godine uvezeno je 18 tisuća tona kave koja je plaćena 33,7 milijuna više. Riječ je o cijenama koje su prijavljene prilikom uvoza u BiH, što znači da je ove godine vrijednost kave na samom uvozu bila značajno viša u odnosu na prošlu godinu.
Najviše kave uvezeno je iz Brazila (gotovo 9,452.769 kg), a plaćena je 70 milijuna KM. Zatim smo najviše uvozili iz Indije, Italije, Vijetnama, Slovenije, Ugande… Pola kilograma kave na akciji sada stoji oko 8 KM. Ista ta kava, također na akciji, stajala je 6,50 KM.
BiH je zemlja u kojoj je kava omiljeni napitak, pa ovi podaci, unatoč sve većoj krizi, i ne začuđuju. Europljani su jedni od najvećih potrošača kave na svijetu, a BiH je pri vrhu liste.
Naime, prema podacima sa stranice landgeist.com, u BiH se po glavi stanovnika godišnje potroše 7,3 kg kave te smo, uz Crnu Goru, u kojoj se potroši 7,6 kg, rekorderi u regiji.
Veće cijene i u ugostiteljstvu
Ono što je, ipak, zajedničko svima jest uživanje u napitku čiji konzumenti tvrde da – ima dušu. Visoke cijene sirove kave na svjetskom tržištu odrazile su se i na potrošače u BiH, koji, osim većih cijena u trgovinama, kavu skuplje plaćaju i u ugostiteljskim objektima.
Pandemija, zatvaranje ugostiteljskih objekata i zabrana okupljanja u 2020. znatno su utjecali na potrošnju ovog napitka u BiH. Prema podacima UNO-a, u BiH je 2020. uvezeno 77,6 milijuna KM pržene ili sirove kave, što je za 10 milijuna KM manje u odnosu na 2019. BiH je 2020. uvezla 21,08 milijuna kilograma, što je, prema podacima ugostiteljskih udruga, bilo dovoljno za više od 2,5 milijardi šalica tog napitka.
Pandemija je uvelike utjecala na potrošnju jednog od najpopularnijih pića među stanovništvom. Ugostiteljski objekti su uglavnom bili zatvoreni, što je značajno smanjilo potrošnju. BiH je 2020. smanjila uvoz ovog napitka za čak 800 tona.
