Kineski električni automobili uzdrmali su tržište koje su desetljećima dominirali strani automobilski divovi. Strani proizvođači automobila koji su godinama profitirali na kineskom tržištu, sada se suočavaju s dramatičnim padom prodaje i tržišnog udjela.
Kineski električni automobili, poput onih od BYD-a, Xpenga, Nia i Li Auto-a, brzo uzimaju primat u globalnoj automobilskoj industriji, mijenjajući pravila igre. Ova prekretnica označava kraj ‘zlatnog doba’ stranih proizvođača automobila u Kini.
Dok kineski brendovi preuzimaju vodeće mjesto na domaćem tržištu, tradicionalni proizvođači automobila prisiljeni su prilagoditi svoje poslovne modele. Tako bi izbjegli potpuni gubitak tržišnog udjela.
Ovaj fenomen širi se i izvan Kine. Kineski proizvođači električnih vozila šire svoj utjecaj na međunarodnim tržištima, dodatno ugrožavajući dominaciju zapadnih automobila.
Povećanje utjecaja kineskih proizvođača električnih vozila
Brzi uspon kineskih proizvođača električnih vozila započeo je sredinom 2010-ih godina, kada je vlada pod vodstvom predsjednika Xi Jinpinga pokrenula inicijativu ‘Made in China 2025’. Ova strategija usmjerena je na poticanje razvoja domaćih industrija kroz inovacije i tehnološki napredak. Poseban naglasak stavljen je na električna vozila i baterije. Kao rezultat tih mjera, kineski proizvođači automobila intenzivno su ulagali u istraživanje, razvoj i proizvodnju električnih vozila. Time su poboljšali svoju konkurentnost i rast na domaćem tržištu.
BYD, koji je danas najveći kineski proizvođač električnih vozila, predvodi ovu transformaciju i širi svoju prisutnost. I na kineskom i na međunarodnom tržištu. U 2023. godini, BYD je postigao rekordnu prodaju od 3,02 milijuna vozila širom svijeta. To uključuje plug-in hibride, što predstavlja porast od 62 posto u odnosu na prethodnu godinu. U isto vrijeme, Xpeng, Nio i Li Auto također su zabilježili značajan rast. Strani proizvođači automobila suočavaju se s padom prodaje i smanjenjem tržišnog udjela, izvještava Tportal.
Ključni trenutak u transformaciji kineskog tržišta dogodio se 2019. godine kada je Tesla otvorila svoju tvornicu u Šangaju. Početkom iste godine, prvi Model 3 proizveden u Kini izašao je s proizvodne linije. To je povećalo popularnost električnih vozila među kineskim potrošačima. Dolazak Tesle stvorio je halo efekt, potičući sve veći interes za električna vozila. Kineski proizvođači su iskoristili ovu priliku za dodatni rast.
Smanjenje prisutnosti stranih proizvođača automobila u Kini
Strani proizvođači automobila, koji su desetljećima dominirali kineskim tržištem, sada se suočavaju s velikim izazovima. Volkswagen, nekada najprodavaniji brend u Kini, izgubio je svoju vodeću poziciju u 2022. godini u korist BYD-a. Prodaja Volkswagena u Kini smanjena je za više od 26 posto u prvih šest mjeseci 2023. u usporedbi s istim razdobljem prije tri godine. Udio stranih proizvođača u ukupnoj prodaji automobila u Kini pao je s 53 posto u srpnju 2021. godine na samo 33 posto u srpnju 2023. godine.
General Motors, još jedan bivši lider na kineskom tržištu, također je doživio značajan pad. Prodaja GM-a u Kini smanjena je s četiri milijuna automobila u 2017. godini na samo 2,1 milijun u 2022. godini. Izvršna direktorica Mary Barra nedavno je istaknula da vrlo malo tvrtki ostvaruje profit u Kini i naglasila da trenutni cjenovni rat među proizvođačima automobila nije održiv.
Ova situacija posebno pogađa strane proizvođače automobila. Da bi zadržali tržišni udio, mnoge tvrtke prisiljene su smanjivati cijene svojih vozila, što je dovelo do smanjenja profita. Takva strategija nije dugoročno održiva, što je rezultiralo zatvaranjem tvornica i otpuštanjem radnika. Na primjer, Mitsubishi je u listopadu 2023. godine objavio da će obustaviti proizvodnju automobila u Kini zbog kontinuiranog pada prodaje.
Nova ponašanja među kineskim potrošačima
Jedan od ključnih faktora u promjeni kineske automobilske industrije su promijenjene preferencije potrošača. Dok su u 1990-ima i 2000-ima strani brendovi bili preferirani zbog percepcije bolje kvalitete i pouzdanosti, mlađe generacije sada sve više biraju domaće brendove. Ove generacije odrasle su u digitalnom dobu, koristeći platforme kao što su Alibaba, JD.com i WeChat, i nemaju iste predrasude prema kineskim markama kao njihovi prethodnici.
Domaći brendovi poput BYD-a i Xpenga fokusirani su na inovacije i tehnologiju, što privlači mlađe kupce. Njihova električna vozila nude napredna tehnološka rješenja, uključujući pametne sustave za vožnju, napredne baterije i ekološke performanse, što ih čini privlačnim izborom za potrošače koji traže više od običnog automobila.
Globalno širenje kineskih proizvođača automobila
Dok strani proizvođači automobila gube tržišni udio u Kini, kineski brendovi brzo proširuju svoje prisustvo na međunarodnim tržištima. Prema podacima Kineskog udruženja putničkih automobila (CPCA), kineski izvoz automobila porastao je za više od 60 posto u 2023. godini, dosegnuvši više od četiri milijuna vozila. Električna vozila čine više od četvrtine tog izvoza, što dodatno učvršćuje Kinu kao globalnog lidera u ovoj industriji.
BYD, najveći kineski proizvođač električnih vozila, planira proširenje svojih proizvodnih kapaciteta otvaranjem tvornica u Tajlandu i Mađarskoj kako bi zadovoljio rastuću međunarodnu potražnju. Osim toga, tvrtka je stekla njemačkog distributera Hedin Electric kako bi proširila svoju prisutnost na europskom tržištu.
Europska i američka automobilska industrija već osjećaju pritisak zbog širenja kineskih proizvođača. Kao odgovor, Europska unija i Sjedinjene Američke Države povećale su carine na uvoz kineskih automobila u pokušaju da zaštite svoje domaće proizvođače. Ipak, analitičari se pitaju hoće li ove mjere biti dovoljne da obuzdaju kinesku ekspanziju na međunarodnim tržištima.
Partnerstva i investicije: Strategije stranih proizvođača
Svjesni nemogućnosti konkuriranja kineskim proizvođačima samo s postojećim poslovnim modelima, mnogi strani proizvođači automobila sklapaju partnerstva s kineskim tvrtkama kako bi se prilagodili novim tržišnim uvjetima. Volkswagen je, primjerice, uložio 700 milijuna dolara za kupnju pet posto udjela u Xpengu i uspostavio strateško partnerstvo s ciljem zajedničkog razvoja novih električnih vozila.
Slično tome, Stellantis, koji posjeduje marke poput Citroen, Fiat i Peugeot, stekao je 20 posto udjela u kineskom proizvođaču električnih vozila Leapmotor za 1,7 milijardi dolara. Planira započeti prodaju Leapmotorovih vozila u devet europskih zemalja, čime će povećati svoju prisutnost na tržištu električnih vozila.
