Kavkaske zemlje Gruzija i Armenija, čija su gospodarstva neočekivano procvjetala nakon rata u Ukrajini, suočavaju se s mogućnošću odmazde Zapada.
Dvije bivše sovjetske države u blizini južne granice Rusije porasle su do dvoznamenkastog broja prošle godine kako su porast broja ruskih radnika, bogatstvo i trgovina potaknuli njihov širi oporavak nakon Covida.
Gruzijsko gospodarstvo poraslo je 10,1% u 2022., dok je armensko skočilo 12,6%, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda. U 2023. njihov će se rast usporiti na oko 4%, odnosno 5,5%, odražavajući opću umjerenost u širem području Kavkaza i središnje Azije, objavila je agencija UN-a.
Ipak, analitičari kažu da temeljni pokretači rasta “nisu nestali” i da bi te zemlje mogli staviti u središte međunarodne pozornosti.
Razlog zašto nismo usporili onoliko koliko smo mogli jest taj što smo iskoristili to što je Rusija ostala po strani od ostatka svijeta.
Mikheil Kukava, voditelj ekonomske i socijalne politike u gruzijskom Institute for Development of Freedom
‘Posredovanje’ u trgovini s Rusijom
Zapadni su čelnici ove godine upozorili da određeni trgovci koriste zemlje poput Armenije, Gruzije, Kazahstana i Turske kako bi izbjegli sankcije Rusiji.
U svojim najnovijim gospodarskim izgledima, Europska banka za obnovu i razvoj primijetila je da takve zemlje postaju takozvani posrednički trgovinski partneri za izoliranu državu.
“Izvoz iz Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država u središnju Aziju i Kavkaz je dramatično je porastao. Nagovijestio je tko porast ‘posredničke trgovine’, pri čemu se roba izvozi u srednjoazijska gospodarstva i zatim prodaje Rusiji “, poručili su iz EBRD-a.
Ove je godine Rusija postala drugi najveći trgovački partner Gruzije po uvozu i treći najveći trgovački partner po izvozu, prema preliminarnim podacima gruzijskog Državnog ureda za statistiku, Geostat. Do 2022. ruski uvoz u tu zemlju porastao je za 79%, dok je izvoz u Rusiju porastao za 7%.
U međuvremenu, Rusija je najveći trgovački partner Armenije u pogledu uvoza i izvoza. Kirgistan, Tadžikistan i Azerbajdžan, kao i druge zemlje u regiji, također su zabilježile porast trgovine s Rusijom tijekom prošle godine, pokazuju podaci MMF-a.
“Promjena trgovinskih obrazaca u regiji prilika je, ali i rizik”, rekao je Subir Lall, zamjenik direktora MMF-a za Bliski istok i središnju Aziju.
Glasnogovornici gruzijske i armenske vlade nisu odmah odgovorili na CNBC-jev zahtjev za komentarom o porastu, niti su dali raščlambu određene robe kojom se trguje s Rusijom.
Međutim, podaci Geostata pokazali su da automobili, benzin i neodređena “ostala roba” čine veliku većinu trgovine Gruzije na općoj osnovi. Posebno treba napomenuti da se broj vozila, zrakoplova i plovila izvezenih u Rusiju u 2022. učetverostručio. A trenutačno je dvostruko veći od razine iz 2021.
Ne sjećam se vremena kada je Rusija bila vodeći trgovinski partner Gruzije – i u uvozu i u izvozu. Neke su stavke porasle za 1000% ili 500%. To je sumnjivo, zar ne? Iako ovdje nema ničeg protuzakonitog – to nije sankcionirana roba – sumnjamo da se radi o predmetima s dvostrukom upotrebom, poput perilica rublja, koji se mogu koristiti u toliko mnogo varijanti. Dijelovi takvih predmeta mogli biti prenamijenjen u vojne proizvode i proizvode s mikročipovima.
Mikheil Kukava
Suzbijanje zaobilaženja sankcija
Rastući trgovinski tokovi potaknuli su pozive Europske unije i savezničkih zemalja da se takvim zemljama ili uvedu sankcije ili da im se uvedu sekundarne sankcije.
Glasnogovornik Europske komisije, izvršnog ogranka EU-a, rekao je za CNBC da trenutačno radi na “uočavanju preusmjeravanja trgovinskih tokova iz određenih trećih zemalja koje djeluju kao mogući posrednici Rusiji”.
To je uslijedilo nakon komentara predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen ranije ovog mjeseca, koja je rekla da će se 11. paket sankcija protiv Rusije usredotočiti na “suzbijanje zaobilaženja” u koordinaciji s Grupom sedam zemalja.
EBRD sada procjenjuje da takva “posrednička trgovina” čini oko 4-6% godišnjeg bruto domaćeg proizvoda u Armeniji i Kirgistanu. To zauzvrat potiče “procvat logističkih industrija” zemalja i podupire aprecijaciju lokalnih valuta, navodi se.
Međutim, zamjenik guvernera središnje banke Armenije Armen Nurbekyan inzistirao je na tome da vlasti promatraju trgovinske obrasce zemlje na tjednoj bazi kako bi osigurale da poduzeća ne padnu pod embargo.
Za Armeniju je pridržavanje sankcija apsolutni prioritet. Mi smo u regiji koja je vrlo turbulentna, tako da znamo što znači biti u blizini zemalja koje su pod sankcijama, i mislim da smo bili prilično uspješni u usmjeravanju našeg gospodarstva na način da se klonimo problematičnih slučajeva.
Armen Nurbekyan, zamjenik guvernera središnje banke Armenije
Nurbekyan je primijetio da je povećanje trgovine viđeno “posvuda” – uključujući preradu hrane, poljoprivredne proizvode i automobile. Jer su domaće tvrtke iskoristile povećanu potražnju nakon egzodusa zapadnih tvrtki iz Rusije.
Priznao je da je postotak povećanja potražnje za dijelovima napredne tehnologije bio “prilično velik”. Ali je rekao da je to zato što je ljestvica bila postavljena dosta nisko.
“Nitko nije toliko naivan da pretpostavi da s obzirom na veličinu sankcija, s obzirom na veličinu tokova, da može izbjeći bilo kakve rizike. To nikada nije slučaj. Ali naš modus operandi uvijek je da osiguravamo da je usklađenost u našim financijskim institucijama i da je općenito višeg standarda [u drugim zemljama]. Ukratko, nećemo biti oportunisti”, dodao je.
Ugrožavanje odnosa sa zapadom
Zapadni saveznici još nisu precizirali kako će izgledati njihova sljedeća runda sankcija, niti kada bi one mogle stupiti na snagu. Međutim, neki analitičari kažu da bi njihova mogućnost mogla potaknuti pogođene zemlje da preispitaju svoju odanost.
“Moramo se osloboditi ove ovisnosti o ruskom gospodarstvu”, rekao je Kukava. “Ovo je zemlja izgnanica. I ekonomska ovisnost o njima znači da nećemo moći trgovati s EU-om i SAD-om i zapadnim zemljama. Rast mora doći iz trgovine s njima, a ne s Rusijom”, dodao je.
To posebno vrijedi za zemlje koje teže članstvu u EU i NATO-u.
Gruzija je podnijela zahtjev za članstvo u EU-u u ožujku 2022. Tjedan dana nakon ruske potpune invazije na Ukrajinu, i radi na dobivanju statusa kandidata. Zemlja je, zajedno s Ukrajinom, izrazila svoje aspiracije za članstvo u NATO-u.
Potpora gruzijske javnosti članstvu u EU ponovno je porasla tijekom posljednjih mjeseci. Četiri petine (81%) stanovništva trenutno je za pridruživanje bloku. Podaci su to nedavno provedene ankete koju je proveo neprofitni Nacionalni demokratski institut osnovan u SAD-u. Tri četvrtine (73%) i dalje podržava članstvo u NATO-u.
Armenija, u međuvremenu, nikada nije podnijela zahtjev ni za članstvo. A druge srednjoazijske zemlje ne bi imale pravo pridružiti se EU-u.
Dolijevamo ulje na vatru intenziviranjem trgovinskih odnosa s Rusijom. Geopolitički kontekst u kojem se sada razmišlja o nama odnosi se na druge zemlje srednje Azije. Ali oni nemaju članstvo u EU kao cilj – mi imamo.
Mikheil Kukava
