Utorak, 12 studenoga, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Kreditni rejting Hrvatske snažno porastao

Najnovije izvješće svjetske agencije za dodjelu kreditnog rejtinga Moody’s donosi izvrsne vijesti za Hrvatsku. Povećan je kreditni rejting za čak dva stupnja odjednom, s Baa2 na razinu A3, uz stabilne izglede.

Podsjećamo, u srpnju 2022. Hrvatska bila na razini špekulativnog/neinvesticijskog rejtinga (razina Ba1). Nevjerojatan skok od 4 razine (na investicijski A3 rejting) ostvarili smo u manje od 2,5 godine. Hrvatska je jedina zemlja na svijetu koja je po Moody’s-u u tako kratkom vremenu ostvarila tako snažan skok.

Fiskalna snaga treba ostati visoka u srednjem roku

Moody’s pritom ističe doprinos snažnih institucija i kvalitetnog upravljanja. Ovo potvrđuje i učinkovita provedba reformi i investicija u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Pored toga i realizaciju strateških ciljeva, poput članstva u europodručju i schengenskom prostoru. Istodobno, iznose se očekivanja da će fiskalna snaga ostati visoka u kratkom i srednjem roku, kao i da će realizacija NPOO-a i dalje pozitivno utjecati na gospodarski rast, navodi Vlada.

Plenković: Hrvatska u 40-ak država na svijetu koje su po sve tri svjetske agencije u A kategoriji

Zahvaljujući provedenim reformama i pravodobnim mjerama koje smo poduzimali u svim krizama, Hrvatsku smo uspjeli dovesti u krug od 40-ak država na svijetu koje po sve tri svjetske rejting agencije pripadaju A kategoriji kreditnog rejtinga. To je povijesni iskorak za našu zemlju i ostvarenje jednog od strateških ciljeva Vlade. Osim što mijenja nabolje položaj Hrvatske na globalnoj karti za ulagače. Ovo postignuće prije svega je dugoročno važno za kvalitetniji život naših građana i bolje poslovanje naših gospodarstvenika. Kreditni rejting A razine potvrda je snage koju Hrvatska danas ima, otpornosti naše ekonomije i uređenosti javnih financija. Uz snažnu državu, koja ostvaruje iznadprosječnu kreditnu kvalitetu i ima stabilnu Vladu, građani mogu biti sigurni da će i dalje biti zaštićeni u slučaju kriznih okolnosti te da ćemo nastaviti stvarati preduvjete za daljnji rast plaća, mirovina i socijalnih naknada, kao i brojna ulaganja u svim krajevima Hrvatske, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Primorac: Prepoznata postignuća u provedbi odgovorne fiskalne politike

Izuzetno smo sretni i ponosni što je agencija Moody’s podignula naš kreditni rejting za čak dva stupnja, odnosno na A razinu. Ovime su prepoznata naša postignuća koja se ogledaju u nastavku provedbe odgovorne fiskalne politike. Pored toga i učinkovitu provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. S istom predanošću i odlučnošću u provedbi naših politika nastavit ćemo raditi s ciljem daljnjeg rasta i razvoja gospodarstva. Cilj je povećanje životnog standarda svih naših građana naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

Važno je istaknuti da je Hrvatska jedina zemlja na svijetu kojoj je, od početka pandemije koronavirusa u veljači 2020. do danas, povećan kreditni rejting u jednoj agenciji za četiri stupnja (Moody’s) i u dvije agencije (S&P, Fitch) za po tri stupnja.

Po Moody’s-u, 9 država EU trenutno imaju isti ili niži rejting od Hrvatske: Slovenija i Portugal su na istoj razini rejtinga kao i Hrvatska. Odnosno na A3 sa stabilnim izgledima, a preskočili smo Bugarsku i Španjolsku, koje su na Baa1 razini, Cipar i Mađarska su na Baa2 (do jučer je Hrvatska bila na toj razini), dok su Italija i Rumunjska na Baa3 te Grčka na Ba1.
Krajem prošle godine agencija je naznačila da bi mogla podići ocjenu hrvatskih dužničkih papira. Izmijenivši izglede iz stabilnih u pozitivne, uz objašnjenje da su sve veće šanse da će se javni dug smanjiti značajnije no što su bili očekivali.

Tako su danas podigli su rejting za dvije razine, s ‘Baa2’ na ‘A3’, signalizirajući ulagačima da hrvatski dug nosi mali kreditni rizik.

Odluka o podizanju rejtinga “odražava ponajprije naša očekivanja da će fiskalna snaga Hrvatske i u kratkoročnoj do srednjoročnoj perspektivi biti značajno viša. Ponajprije zbog oštrog smanjenja tereta javnog duga” i da taj trend “vjerojatno neće promijeniti smjer”, objasnili su u Moody’su.

Dinamično smanjenje javnog duga

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao na kraju ove godine iznositi 57 posto. Trebao bi biti gotovo za 14 postotnih bodova niži nego u pretpandemijskoj 2019. godini. Gotovo za 30 postotnih bodova niži nego na pandemijskom vrhuncu u 2020., izračunali su.

Teret duga smanjio se također znatno brže no što smo bili očekivali kada smo podigli rejting Hrvatske na ‘Baa2’ u srpnju 2022., naglašavaju. Među razlozima ističu vrlo snažan realan gospodarski rast nakon pandemije, dodatno potaknut još snažnijim nominalnim rastom u okruženju visoke inflacije.

Proračunski manjak trebao bi pak poskočiti s prošlogodišnjih 0,7 na 2,2 posto u 2024., izračunali su. Podigavši procjenu od prošle jeseni za 0,3 postotna boda. U idućim godinama trebao bi se smanjiti paralelno postupnom ukidanju mjera koje građanima ublažavaju teret troškova života i zaključenju ulaganja financiranih iz europskih fondova u 2026. godini.

Hrvatski BDP porast će ove godine po njihovim izračunima za 3,5 posto, a u 2025. i 2026. trebao bi usporiti na nekih tri posto.

Reforme i doseljavanje

Rejting Hrvatske podignut je i zbog kontinuiranog poboljšanja snage hrvatskog gospodarstva. Zahvaljujući, između ostalog, “značajnoj strukturnoj reformi” i ulaganjima u u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Ističe se i “značajno pojačano” doseljavanje radne snage.

Novac iz europskog Fonda za oporavak i otpornost dosegnuo je u 2023. godini oko 13 posto hrvatskog BDP-a u 2023., naglašavaju. Napominjući da je veći udio bilježila tek Grčka.

Hrvatsko gospodarstvo i proračun trebali bi i na srednji rok postizati bolje rezultate no što se trenutno očekuje. Posebno ako mjere povezane s Nacionalnim planom za oporavak i otpornost potaknu potencijal za rast u većoj mjeri no što pokazuju Moody’sovi trenutni izračuni.

Ograničenja gospodarskih kapaciteta i potencijalni “izazovi” u očekivanom smanjenju umjerenog proračunskog deficita. Isti bi pak mogli rezultirati slabijim gospodarskim rastom. Pored toga i proračunskim ishodima no što izračuni trenutno pokazuju, napominju u agenciji, prenosi HRT.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno