Managerska primanja su premašila sva očekivanja u ovom desetljeću 21. stoljeća. Ukratko, primanja ljudi na upravljačkim funkcijama prije 50 godina ne mogu se mjeriti s primanjima u posljednjih 10 godina. Pitate se što je razlog? Samo je jedan podatak dovoljan – primanja managerskog nivoa zaposlenja u 2020. godini je veća za 1.322% u odnosu na istu poziciju u 1978. godini. Značajan je i podatak da su za isti period primanja spomenutiog nivoa upravljačke strukture u korporacijama rasla 60% brže nego što je rasla burza. Rast managerskih plaća u potpunosti je zasjenio prosječni rast plaća zaposlenih bez odgovornih funkcija za 18%. Razlike su ogromne, slažete se. Također, statistika nam govori da su u promatranom periodu (1978-2020.) managerski bonusi i nagrade rasli za čak 970,2%.
Šta je pandemija dala?
Tijekom pandemijskog razdoblja, 2020. i 2021. godini trend rasta prihoda na upravljačkim funkcijama se nastavio. Economic Policy Institute objavio je procentualni rast primanja. Tako su upravljačke plaće rasle 18,9%, dok su plaće zaposlenika, koji su zadržali svoj posao, u pandemiji rasle u prosjeku 3,9%.
Bogatstvo ili čije su šanse veće?
Gore spomenuta statistika je svakako zapanjujuća, pa čak i malo stvara zabrinutost. Osim samih primanja jako je bitno pogledati i druge statističke podatke, koji govore kakakv je put do materijalne satisfakcije, te da li svi imamo iste šanse. Prema Forbes-u, od prvih 400 najbogatijih ljudi svijeta 70% je počelo od nule. Za njih nije bilo nasljedstva, obiteljskog imena, a ni početnog kapitala. Slična je priča i sa uspješnim umjetnicima, glumcima, glazbenicima i sportašima čija su primanja i bogatstvo daleko veći u usporedbi s onima prije 50 godina. Prethodne 2021. godine deset najbolje plaćenih američkih i europskih glumaca zaradili su u prosijeku 29 miliona dolara. Top deset svjetskih glazbenika prihodovali su oko 230 miliona, a prvih 50 najplaćenijih sportaša zaradili su oko 280 miliona dolara.
Zapanjujuća je i statistički podatak da je tri puta više ovisnika o drogama i alkoholu u grupi mladih do 26 godina starosti čiji su roditelji iz viših klasa. Skromnije ekonomsko obiteljsko podrijetlo nosi manje šanse da se dijeca okrenu opojnim zadovoljenjima i ovisnostima.
Zdrav razum bi dao zaključiti da su životne šanse jednake za sve. Opcije su otvorene i ponuda je na stolu za sve koji žele u managersku top ligu bogatih.
Šta se ne smije zaboraviti?
Ukoliko negirate tvrdnju da je poslovni put uspjeha i bogatstva otvoren za svakoga, treba imati na umu da postoji ipak jedno – ali. Vjerojatno i više njih.
Prije svega, tko je god na nekoj visokoj managerskoj poziciji, u vrhu sporta ili neke druge umjetnosti, nije došao preko noći. U pozadini su veliki trud, rad, posvećenost i ispravan odnos prema novcu. Ako se pozabavite navikama i financijskim životnim stilom bogatih, da se primjetiti nekoliko zajedničkih detalja:
– Uvijek se drže svog budžeta (dobro vođenje osobnih financija su 80% ključnog odnosa prema novcu).
– Nemaju jedan izvor prihoda.
– Investiraju u nove projekte, ideje, burzu. Neprestano.
– Ne staju na jednom mestu i na jednoj poziciji. Uvijek su im oči i mozak otvoreni za naredni korak. U novo prije svega.
– Čitaju. Ne samo poslovnu literaturu.
– Ne igraju igricu koja se zove “odlaganje stvari”
– Rade 24 sati dnevno 7 dana u tjednu, bez iscrpljenosti. Ali, vrijeme koje nazivaju ’slobodnim’ ne provode na društvenim mrežama ili s daljinskim u rukama.
