Jednog ne tako običnog petka, Microsoft je ponovno preuzeo svoje prijestolje kao najvrjednije poduzeće. Ova seizmička promjena u tehnološkom krajoliku nije ukorijenjena u naprednim algoritmima ili vrhunskom hardveru. Ovdje se radi o psihološkoj transformaciji koju je tijekom proteklog desetljeća predvodio CEO Satya Nadella.
Godine 2014. Nadella je preuzeo kormilo tvrtke zaglavljene u „sveznajućoj“ kulturi. Brzo se okrenuo prema mentalitetu učenja, ugrađujući principe razmišljanja o rastu u samo tkivo Microsoftovog etosa. Ovo je bilo više od korporativne strategije. Bila je to psihološka revolucija na radnom mjestu.
Rast uz ispravni način razmišljanja
Koncept mentalnog sklopa rasta, koji je popularizirala psihologinja Carol Dweck, tvrdi da se sposobnosti i inteligencija mogu razviti. To je oštra suprotnost fiksnom načinu razmišljanja, gdje se sposobnosti promatraju kao statične. Nadellino prihvaćanje ove filozofije transformiralo je Microsoft iz organizacije koja počiva na lovorikama u organizaciju koja žarko teži učenju i rastu.
Pod Nadellinim vodstvom, zaposlenici Microsofta bili su potaknuti da na izazove gledaju kao na prilike za rast, na neuspjehe kao na lekcije, a na povratne informacije kao na put ka poboljšanju. Ova promjena kulture imala je duboke implikacije na pojedince, timove i organizacijsku kulturu općenito. Timska suradnja je porasla, inovacije su postale svakodnevna norma, a zaposlenici su bili osnaženi da preuzimaju proračunate rizike bez straha od neuspjeha.
Povezivanje s empatijom
Uz poticanje načina razmišljanja o rastu, Nadella je istakao empatiju. Prepoznao ga je kao ključni pokretač inovacija i povezanosti s kupcima. Često je navodio utjecaj knjige Marshalla Rosenberga Nenasilna komunikacija. Knjiga naglašava ulogu empatije u učinkovitoj komunikaciji i izgradnji odnosa. Ovaj poticaj za empatiju nije se odnosio samo na bolje razumijevanje potreba kupaca. Radilo se o stvaranju inkluzivnijeg radnog mjesta s više razumijevanja u kojem su mogle cvjetati različite ideje i gdje su se ljudi osjećali sigurnima u preuzimanju rizika.
Rory Sutherland, bihevioralni znanstvenik i pisac, nedavno je rekao: “Sljedeća revolucija nije tehnološka, već psihološka.” Upravo tome svjedoči ponovno oživljavanje Microsofta. Koristeći psihološke uvide, Nadella je usmjerio tvrtku prema razumijevanju i ispunjavanju rastućih potreba svojih kupaca i zaposlenika.
***
Ovaj psihološki pristup ima široke implikacije na poslovni uspjeh. Sama tehnologija nije lijek za sve. Razumijevanje ljudskog ponašanja, motivacije i moći razmišljanja može dovesti do održivijeg i dubljeg uspjeha. Najvažniji su ljudi koji stoje iza tehnologije. Microsoftova priča pod Nadellinim vodstvom jasan je poziv za integraciju psihologije u poslovne strategije. Kako se Microsoft nastavlja razvijati pod ovom psihološkom paradigmom, postavlja nova mjerila za ono što tvrtke mogu postići kada se usredotoče na ljudski element.
Izvor: Inc.; prijevod i prilagodba: Financa.ba
